- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
24. 11. 2025. 08:20 >> 10:00
Naučnici otkrili uzrok serije zemljotresa na Santoriniju
Prema tvrdnjama stručnjaka, hiljade zemljotresa prouzrokovala je magma koja je tokom tri meseca prolazila kroz Zemljinu koru.
Seriju od više desetina hiljada zemljotresa u blizini grčkog ostrva Santorinija ranije ove godine izazvalo je kretanje magme koja je tokom tri meseca prodirala kroz podzemni kanal, otkrili su naučnici.
Da bi utvrdilil tačan uzrok više od 25.000 zemljotresa, koji su se horizontalno kretali oko 20 kilometara kroz Zemljinu koru, naučnici su koristili načela fizike i veštačku inteligenciju.
Svaki potres su koristili kao svojevrsne virtuelne senzore, a zatim su primenili veštačku inteligenciju za analiziu obrazaca povezanih sa njima.
Jedan od vodećih istraživača, dr Stiven Hiks sa Londonskog univerzitetskog koledža (UCL), kaže da kombinacija fizike i mašinskog učenja na ovakav način može da pomogne u predviđanju vulkanskih erupcija.
Šta se dogodilo na grčkom ostrvu?
Seizmička aktivnost ispod grčkih ostrva Santorinija, Amorgosa i Anafija počela je u januaru 2025.
Na ostrvima je zabeleženo desetine hiljada zemljotresa od kojih su mnogi bili jači od pet stepeni Rihterove skale.
Mnogi turisti su napustili ostrva, a lokalno stanovništvo je strahovalo da bi podvodni vulkan Kolumbo mogao uskoro da eruptira, ili da je reč o seizmičkom uvodu u mnogo jači potres, poput razornog zemljotresa jačine 7,7 stepeni Rihtera koji je pogodio ovo područje 1956. godine.
Naučnici, koji su njihova otkrića objavili u časopisu Nauka (Science), napravili su trodimenzionalnu mapu Zemlje oko Santorinija.
Zatim su mapirali promene u obrascima seizmičke aktivnosti svakog potresa, kao i kretanje i polja naprezanja u Zemljinoj kori.
Tako su dobili detaljan model koji prikazuje šta je zapravo pokrenulo višemesečnu seriju zemljotresa.
Istraživački tim je utvrdio da je ove potrese izazvalo horizontalno kretanje magme ispod Santorinija i vulkana Kolumba, kroz kanal dug 30 kilometara koji se nalazi više od 10 kilometara ispod morskog dna.
Naučnici su procenili da je količina magme koja se kretala kroz koru mogla da napuni oko 200.000 olimpijskih bazena.
Ovе takozvanе „magmatskе intruzijе" probijali su se kroz slojeve stena, izazivajući hiljade potresa.
„Ti potresi se ponašaju kao da u dubini Zemlje imamo postavljene instrumente koji nam nešto govore", objašnjava glavni autor studije Entoni Lomaks, geofizičar koji razvija softver za analizu seizmičke aktivnosti.
„Kada u našem 3D modelu Zemlje analiziramo obrazac koji ti zemljotresi prave, dobijamo veoma, veoma dobro poklapanje sa onim što očekujemo za magmu koja se kreće horizontalno".
Da li ovo znači da su potresi na Santoriniju završeni?
Za sada, izgleda da su završeni, kažu istraživači.
„Magma je ostala prilično duboko, više od osam kilometara u Zemljinoj kori", objašnjava dr Hiks.
„Znamo da magma može da se podigne i izbije na površinu u roku od nekoliko sati do nekoliko dana, ali pošto je aktivnost sada zamrla, možemo da budemo gotovo sigurni da se na kraju magma zaglavila i ohladila duboko u kori".
Međutim, vulkani mogu da uđu u produžene faze aktivnosti i nepredvidivosti koje mogu da traju godinama.
To je pokazala nedavna vulkanska aktivnost na jugozapadu Islanda.
Istraživači kažu da bi upotreba veštačke inteligencije u kombinaciji sa fundamentalnom fizikom za sagledavanje kretanja i reakcije Zemljine kore pod stresom, mogla da promeni način praćenja, razumevanja i čak predviđanja vulkanskih aktivnosti.
A to bi moglo da pomogne da se poveća bezbednosti ljudi koji žive u seizmički aktivnim područjima.
„U krajnjoj liniji, moglo bi da se koristi kao alat za prognoziranje", kaže dr Hiks.
Kad god vidimo grupisanje zemljotresa, „to su podaci koji mogu da se koriste za utvrđivanje najverovatnijeg uzroka".
https://www.youtube.com/watch?v=qDMHUZNz9UA
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
- Blizu 13.000 potresa oko Santorinija od januara
- Koliko bi mogla da potraje „seizmička kriza" na Santoriniju
- Potresi na grčkom ostrvu Santorini, vlasti kažu da nisu zbog vulkana
- Sedam faktora zbog kojih su zemljotresi smrtonosni
- Šta su rasedi i kako utiču na zemljotrese
- Može li tehnologija da predvidi zemljotrese