- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
28. 11. 2025. 14:45 >> 15:40
Mačke su postale naši prijatelji mnogo kasnije nego što mislimo
U pravom mačećem stilu, one su sporo odlučivale kada i gde će nam se pridružiti.
U pravom mačjem maniru, ove životinje dugo su birale kada i gde će ostvariti blisku vezu s ljudima.
Nova istraživanja pokazuju da se transformacija od divljeg lovca do razmaženog kućnog ljubimca, desila mnogo kasnije nego što se mislilo - i na sasvim drugom mestu.
Analiza kostiju pronađenih na arheološkim nalazištima ukazuje na to da su mačke počele vezu s ljudima tek pre 3.500-4.000 godina i to u severnoj Africi, a ne na prostoru Levanta, kako se ranije verovalo.
Levant je oblast istočnog Mediterana koja obuhvata zemlje poput Sirije, Libana, Jordana i Izraela.
„Mačke su svuda oko nas, prave se televizijske emisije o njima i dominiraju internetom", ističe profeser Greger Larson sa univerziteta u Oksfordu.
„Veza koju danas imamo sa mačkama je zapravo realtivno nova, počela je tek pre nekoliko hiljada godina, a ne pre deset hiljada", dodaje.
- Kako da bolje razumemo mačke i ono što žele da nam poruče
- Komplikovana istina o mačjem predenju
- Razotkrivena decenijska misterija riđih mačaka
Današnje mačke potiču od iste vrste - afričke divlje mačke.
Kako, gde i kada su izgubile divlju prirodu i uspostavile bliske veze s ljudima, dugo je zbunjivalo naučnike.
Da bi rešili ovu misteriju, istraživači su analizirali DNK kostiju mačaka pronađenih na arheološkim lokalitetima širom Evrope, severne Afrike i Anadolije.
Obeležili su kosti, proučili DNK i uporedili ih sa kostima iz genetskog fonda današnjih mačaka.
Prema novim dokazima, pripitomljavanje mačaka nije počelo u Levantu, regionu Bliskog istoka gde je nastala poljoprivreda, kako se ranije verovalo.
Naprotiv, desilo se nekoliko milenijuma kasnije, negde u severnoj Africi.
„Umesto da se to desilo na mestu gde su ljudi prvi put počeli da se bave poljoprivredom, izgleda da je zapravo reč o fenomenu koji se više vezuje za Egipat,“ kaže profesor Larson.
U zemlji faraona oduvek su obožavali mačke - ovekovečene su u umetnosti i sačuvane kao mumije.
Kada su mačke postale bliske s ljudima, putovale su svetom, jako cenjene na brodskim putovanjima kao lovci na štetočine.
U Evropu su stigla tek pre oko 2.000 godina, mnogo kasnije nego što se ranije mislilo, putujući sa Rimljanima i potom istočno duž Puta svile prema Kini.
Danas su prisutne gotovo svuda na svetu, osim na Antarktiku.
Naučnici su ustanovili da su divlje mačke neko vreme živele zajedno s ljudima u Kini, mnogo pre nego što su se pojavile domaće mačke.
To su bili leopardi - male divlje mačke sa pegama, koje su živele u Kini oko 3.500 godina.
Rana veza ljudi i ovih mačaka bila je iz koristi, što znači da su dve vrste živele zajedno bez da čine štetu jedna drugoj, objašnjava profesorka Šu Jin Luo sa univerziteta u Pekingu.
„Leopardi su imali korist od života blizu ljudi, dok su ih ljudi doživljavali kao prirodne čistače glodara“, dodaje ona.
Leopardi nisu postali domaće životinje i i dalje žive u divljini širom Azije.
Zanimljivo, u novije vreme su ukrštane sa domaćim mačkama kako bi nastale bengalske mačke.
Istraživanje je objavljeno u časopisima Science i Cell Genomics.
- 'Po mirisu te znam': Kako mačke prepoznaju vlasnike
- 'Sviraj mi opet': Mačka koja pada u sevdah
- Barni 'Balonče' - upoznajte mačka sa neobično velikim nosem
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu.
Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk