NUMANOVIĆ – LANGE

Čeka se mišljenje VK o nacrtu zakona

Obnavljanje državne nezavisnosti Crne Gore 2006. godine ukazalo je na neophodnost uređivanja prava i obaveza vjerskih zajednica po međunarodnim standardima, odnosno uređivanje odnosa između države i vjerskih zajednica, kazao je, povodom nacrta Zakona o slobodi vjeroispovjesti, ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović u razgovoru sa šefom jedinice za Crnu Goru u Generalnom direktoratu za susjedsku politiku i pregovore o proširenju EU, Dirkom Langeom i šefom Delegacije EU Mitjom Drobničem.

Numanović je saopštio kako se na tekstu Nacrta zakona o slobodi vjeroispovjesti aktivnije radi unazad nekoliko godina.

“Izradi teksta prethodilo potpisivanje Ugovora sa Islamskom i Jevrejskom zajednicom, kao i  Svetom stolicom, tokom 2012. godine. U ovom periodu Vlada Crne Gore je aktivno vodila razgovore sa predstavnicima svih vjerskih zajednica, koji su zbog procesa izrade samog teksta Nacrta zakona intenzivirani u 2015.godini”, navodi se u saopštenju.

Kako je kazao Numanović, u procesu izrade teksta Nacrta, predstavnici vjerskih zajednica, kroz neposredni dijalog, bili su upoznati sa svim pitanjima koja tretiraju zakonske odredbe. Ministarstvo je od njih zahtjevalo da dostave i svoje pisane sugestije u vezi sa tim pitanjima.

“Ministar je saopštio da su razgovori  vođeni  i sa predstavnicima pravoslavnih crkava u Crnoj Gori, ali zbog različitih stavova još uvijek nije postignut dogovor, te su pregovori i dalje u toku”, nvodi se u saopštenju.

Numanović je konstatovao da su tekstovi ovih Ugovora značajno doprinijeli formiranju teksta Nacrta zakona o slobodi vjeroispovjesti, kao i smjernice koje je uputila Venecijanska komisija u skladu sa međunarodnim standardima.

Članovi Radne grupe koja jepripremila tekst Nacrta zakona, Spaić i Papović,  saopštili su da su standardi međunarodnih  dokumenata integrisani u tekst Nacrta zakona, što Venecijanska komisija i ODIHR prepoznaju kao najbolju praksu. Tekst Nacrta je poslat ovim tijelima na mišljenje.

“Istaknuto je da je pitanje slobode vjeroispovjesti tretirano u najširem kontekstu, imanentno jednom građanskom društvu i neodvojio od slobode mišljenja i savjesti. Koncept novog Zakona sasvim je različit u odnosu na važeći zakon iz 1977. godine, jer štiti i unutrašnji i spoljašnji aspekt slobode vjeroispovjesti”, navodi se u saopštenju.

Kako su čelnici Ministarstva saopštili u razgovoru sa Langeom, i nakon analize dostavljenih sugestija, primjedbi i komentara na tekst Nacrta i dostavljenog mišljenja, kao i sugestija sa ovog sastanka, Ministarstvo će ostati otvoreno za dijalog sa vjerskim zajednicama. Lange se, kako se navodi u saopštenju, sa tim stavom saglasio.