[ Mina ]

BAKOVIĆ PORUČIO

Više se boriti protiv diskriminacije

Diskriminacija u Crnoj Gori postoji i pored napora na njenom suzbijanju, ostalo je dosta posla kako bi se u toj oblasti postigli željeni rezultati, ocijenjeno je na konferenciji “Zakon, politika, društvo i diskriminacija”.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Šućko Baković je kazao da nema sumnje da diskriminacija kao pojava postoji i da je ona ponekad duboko ukorijenjena u društvene odnose, predrasude i stigme.

"One povremeno nadvladavaju društvenu stvarnost i potrebu očuvanja jednakosti, kao načela vladavine prava i temeljne civilizacijske vrijednosti", rekao je Baković.

On je kazao da je u ovom vremenu diskriminacija i pravni fenomen koji je potrebno dokazivati na bazi prihvaćenih standarada, najprije evropskih.

Prema njegovim riječima, diskriminacija kao percepcija jeste važna, ali kada su u pitanju stvarni efekti borbe za jednakost, onda se oni moraju zasnivati na rezultatima procedura u kojima se diskriminacija dokazuje.

“Institucija posebno naglašava prilično visok stepen razlikovanja između percepcije i dokazane diskriminacije”, istakao je Baković.

On je naveo da se u prethodnoj godini institucija Zaštitnika postigla mnogo, a da je na početku ove godine povećano povjerenje u njen rad barem kada je u pitanju povećanje broja predmeta.

“U odnosu na isti period prošle godine broj predmeta je uvećan za 45 odsto na nivou Institucije, a u oblasti anti-diskriminacije gotovo je postignut priliv registrovan u prošloj godini od 80 odsto”, precizirao je Baković.

On je poručio da taj podatak obavezuje, naročito u pogledu očekivanja građana koji se obraćaju Instituciji Ombudsmana.

Zamjenik Zaštitnika, Siniša Bjeković rekao je da su neophodne promjene u Zakonu o zabrani diskriminacije.

On je kazao da se unapređenje ljudskih prava mora urediti sistemskim izmjenama u Zakonu o zabrani diskriminacije. “Ne smijemo dozvoliti da vršimo parcijalne i kozmetičke izmjene Zakona”, poručio je Bjeković.

On je pojasnio da moraju biti izmijenjene sve odredbe koje sprečavaju efikasnu i više vidljivu borbu protiv diskriminacije, a koje se odnose na vršenje nadzora, gonjenje predmeta koji se tiču diskriminacije i jačanje administracije.

Institucija Zaštitnika je, prema njegovim riječima, prošle godine imala 183 predmeta u radu i sva riješila.

“Važno je da je broj predmeta koja su bila pred Zaštitnikom skoro duplo veći nego broj svih ostalih predmeta pred svim ostalim državnim organima”, istakao je Bjeković.

Predsejdnik skupštinskog Odbora za ljudska prava, Halil Duković rekao je da to tijelo preduzima brojne aktivnosti u oblasti unapređenja zaštite ljudskih prava i sloboda i zaštite od diskriminacije.

“I pored velikog napora Odbora realizacijom brojnih aktivnosti na temu anti-diskriminacije, u toj oblasti je ostalo dosta posla da bi se došlo do željenih rezultata, na šta ukazuju i predstavnici međunarodne zajednice. Zbog toga je nephodno dalje sinhronizovano djelovanje svih nadležnih subjekata radi poboljšanja stanja u toj oblasti”, kazao je Duković.

On je rekao da je Vlada planirala u ovoj godini Predlog o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminaciji.

Savjetnica predsjednika Crne Gore za oblast ljudskih i prava manjina, Sonja Tomović Šundić kazala je da su ljudska prava pokazatelj demokratije jednog društva.

“One su u normativnom smislu etički i politički okvir modernih političkih zajednica u kojim se kreće konstituisanje onoga što jeste demokratska politička kultura”, navela je Tomović Šundić.

Ona je ukazala da ljudska prava nijesu ideal, već praksa svakog demokratskog društva.

Predstavnica Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija, Snežana Radović je rekla da je taj resor izuzetno značajan za borbu protiv diskriminacije.

“Sve drugo što radimo može da se vdii ili ne vidi, ali anti-diskriminacija i temeljna ljudska prava su oblast gdje se svaki napor jasno uoči, a svaki svaki propust je evidentan", kazala je Radović.

Konferenciju je organizovala institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda u saradnji sa fondacijom Konard Adenauer, Organizaciom za evropsku bezbjednost i saradnju i Savjetom Evrope.