- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
20. 03. 2021.
14:40 >> 14:40
ISTRAŽIVANJE GA POKAZALO
Osnovati alimentacioni fond i pooštriti kaznenu politiku
Postojanje alimentacionog fonda osiguralo bi ostvarenje i zaštitu osnovnih prava djece, a država bi trebalo da predvidi mehanizme regresne naplate od davaoca izdržavanja, u čije ime su dospjele alimentacije isplaćene iz fonda, navodi se u istraživačkoj priči Sandre Milićević i Lidije Roganović koja je urađena u sklopu američkog projekta “Etičko i profesionalno izvještavanje za studente”, koji realizuje nevladina organizacija (NVO) Građanska alijansa (GA).
Iako crnogorski zakon propisuje da su roditelji dužni da plaćaju alimentaciju do 18. godine djeteta, a u slučaju da je punoljetno dijete na redovnom školovanju, do 26. godine, u praksi – to nije tako, kažu autorke.
U tekstu se navodi da broj samohranih roditelja i ko prima alimentaciju, u krovnoj instituciji, prethodnom Ministarstvu rada i socijalnog staranja, nije poznat.
Najmanji iznos alimentacije je 67 eura po djetetu, ukoliko je roditelj nezaposlen i nema sredstava za izdržavanje.
Dejana Ponoš iz NVO Udruženje Roditelji napomenula je da je jedan od prepoznatih problema niska alimentacija i neplaćanje iste. Nisu pronađeni mehanizmi za formiranje alimentacionog fonda.
Advokatica Centra za ženska prava Tijana Živković ukazala je da postoje roditelji koji namjerno izbjegavaju plaćanje, ali i oni koji iz objektivnih razloga to ne mogu uraditi, a uzrok tome je bolest i slično.
Ona vidi rješenje u osnivanju alimentacionog fonda i pooštrenju kaznene politike.
Neplaćanje alimentacije je jedan od težih oblika nasilja nad ženama i djecom, prema Istanbulskoj konvenciji, čija je Crna Gora potpisnica, a Živković je navela čime se služe davaoci izdržavanja kako bi izbjegli plaćanje.
"Rad na crno, prepisivanje prava svojine nad pokretnim i nepokretnim stvarima na druga lica, otvaranje firmi na ime drugog lica i slično su samo neki od načina na osnovu kojih davaoci izdržavanja pokušavaju da izbjegnu obaveze plaćanja alimentacije“, rekla je Živković.
Navodi se da bivše Ministarstvo rada i socijalnog staranja nije imalo podatke o broju samohranih majki u Crnoj Gori.
“U ovoj instituciji, ljudi koji su tada bili nadležni kazali su da ne raspolažu podacima o broju samohranih roditelja i naglasili da Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti ne prepoznaje termin samohrane majke”, kaže se u tekstu i dodaje da nema ni podataka o broju samohranih majki koje primaju alimentaciju.
Autorke su navele da Osnovni sud u Podgorici nema tražene podatke, zbog čega su ih uputili na adresu Vrhovnog suda, gdje su odgovorili da ne raspolažu tim podacima. Iz Vrhovnog suda sugerisali su da se tim povodom obrate nekom od osnovnih sudova, koji su u pomenutim postupcima prvostepeni sudovi, kao i Višem sudu u Podgorici ili Bijelom Polju, kao drugostepenim sudovima. Nakon odgovora iz Vrhovnog suda, iz Osnovnog suda su proslijedili podatke koji se tiču presuda zbog neplaćanja alimentacije.
"Do sredine oktobra prošle godine izrečeno je pet uslovnih osuda zbog krivičnog djela nedavanje izdržavanja iz člana 221 Krivičnog zakona Crne Gore. U 2019. taj broj bio je 49, a odnosi se na šest kazni zatvora, 35 uslovnih osuda i šest kazni rada u javnom interesu“, podaci su koje su autorke uspjele da dobiju.
Psihološkinja Jovana Strugar ocijenila je kako samohrane majke često nose veliko breme brige, upozoravajući da je tim ženama potrebna dodatna podrška.
Prema njenim riječima, ono što društvo može da uradi po tom pitanju je da gradi jake institucionalne kapacitete za pomoć samohranom roditeljstvu (materijalna pomoć, vrtići, itd), kao i da promoviše žensko osnaživanje, ekonomsku nezavisnost i stvara mogućnosti u kojima žene mogu da se ostvare u različitim ulogama”, navela je Strugar.
Centar za socijalni rad u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje ima akcioni plan koji se odnosi na pronalazak posla samohranim roditeljima – korisnicima materijalnog davanja.
Autorke su se obratile Centru za socijalni rad, a nakon mjesec i po čekanja na odgovore putem imejla i više telefonskoh poziva, stigao je odgovor o broju zaposlenih samohranih majki putem saradnje Centra i Zavoda, u kojem su odgovorili da Centar trenutno nema informaciju koliko se korisnika zaposlilo.
“Sa druge strane, stari podaci Monstata (2011.) pokazuju da u Crnoj Gori ima oko 25 hiljada porodica u kojima je samo majka sa jednim djetetom. Porodica u kojima je samo otac sa jednim djetetom ima preko pet hiljada”, navodi se u tekstu.
Podaci Monstata pokazuju da je u prvih šest mjeseci ove godine bilo 257 razvoda, dok je sklopljeno 663 brakova. Broj razvoda u 2019. je 841, dok za 2018. taj broj iznosi 849.
Коментари0
Остави коментар