[ M.M.Lj. ]

IZVJEŠTAJ CGO

"Klima u društvu podsticajna za one koji u novinarima vide mete"

Izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević je tokom predstavljanja izvještaja o stanju medija u Crnoj Gori kazala da u 2021. godini bilježimo 21 napad na novinare. To je, prema njenim riječima, odraz izrazito loše klime u društvu, nabijene tenzijama, koja očito djeluje podsticajno za one koji u novinarima vide mete, a posebno kada otvaraju neprijatne teme u odnosu na formalne ili neformalne moćnike, ali i nekažnjivosti za prethodne napade.

Uljarević je dodala da je dobro što su izmjenama Krivičnog zakonika pooštrene kazne za napade na novinare, ali ključna će biti dalja praksa u procesuiranju napada.

“Medijska scena u Crnoj Gori ostaje duboko polarizovana i široko politizirana, pod sjenkom nerasvijetljenih napada na novinare i imovinu medija, nedovoljno u praksi transparentnim i kompetitivnim sistemom finansiranja iz javnih fondova, slabom samoregulacijom i selektivnom regulacijom, RTCG-om koji ne uspijeva da napravi pomak u istinskoj transformaciji ka javnom servisu svih građana i građanki”, neki su od ključnih nalaza izvještaja o stanju medija u Crnoj Gori “Mediji u lavirintu promjena”, koji je danas predstavljen u Centru za građansko obrazovanje (CGO).

Uljarević je kazala da Mediji u Crnoj Gori nesumnjivo djeluju u izazovnim uslovima, što predstavlja objektivno opterećenje i u tom segmentu je potrebna veća sinergija institucija, crnogorskih i međunarodnih organizacija, i medija kako bi se taj ambijent mijenjao na bolje.

“Međutim, primjetni su i problemi u dijelu profesionalnog izvještavanja i poštovanja medijskih standarda, a za taj dio ključnu odgovornost nose novinari i medijske kuće”, ocijenila je, na prezentaciji, Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a.

Ona je ukazala i da je zakonodavni okvir za rad medija u značajnom dobar, uz napomenu da su potrebne određene intervencije na Zakon o medijima, posebno u dijelu valjane evidencije medija, zaštite prava građana u odnosu na komentare sa portala, ali i skidanja sa budžeta samoregulatornih tijela “jer se finansiranjem od strane izvršne vlasti takvih tijela obesmišljava koncept samoregulacije”, kako je navela.

Uljarević je podsjetila i na zabrinjavajući bilans napada na novinare i imovinu medija.

Ona je naglasila i odgovornost samih medija za nedostatnu praksu samoregulacije, naglašavajući da ne treba insistirati na jedinstvenom samoregulatornom tijelu u crnogorskom kontekstu.

“Međutim, treba insistirati na primjeni Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore, i tu podjednako učinkoviti mogu biti i ombudsmani u okviru medija, ukoliko svoj posao rade posvećeno a kad je to potrebno i proaktivno, i naravno uz uslov da mediji u okviru kojeg ombudsman funkcioniše taj mehanizam koristi kao svoj korektiv”, kazala je Uljarević, ističući da način rada Paule Petričević, ombudsmanke Vijesti, može biti uzor i drugim ombudsmanima.

Vesna Rajković Nenadić, glavna autorka izvještaja, dala je osvrt na rad Agencije za elektronske medije (AEM).

“Formalno nezavisni regulator ne uspijeva da ostvari punu nezavisnost, nepristrasnost i neselektivnost u radu,” ocijenila je ona, uz podsjećanje na različite stavove oko (ne)zakonitosti izbora direktora AEM-a, ali i pozicija pojedinih članova Savjeta AEM-a.

“U 2020. godini, Agencija je je izrekla 110 upozorenja, od čega 88 po službenoj dužnosti i 22 po osnovu prigovora. Broj upozorenja tokom 2021. godine je značajno veći – 149, od čega 127 po službenoj dužnosti i 22 po osnovu prigovora, što je u postojećoj situaciji pozitivno,” precizirala je Rajković Nenadić. Ukazala je i da “AEM godinama nije adekvatno reagovala da spriječi emitovanje sadržaja iz regionalnih medijskih kuća u kojima se širio sporan govor, ali ni u slučajevima kada su najprizemnijim uvredama etiketirane ličnosti prepoznate kao oponenti tadašnjoj vlasti. Prve takve značanije mjere, i to u suzbijanju govora mržnje, zabilježene su tek tokom 2020. godine, a intezivirane ove godine kada je AEM, u januaru, donijela odluku o zabrani emitovanja četiri emisije srpske televizije Happy na teritoriji Crne Gore u narednih šest mjeseci”, navela je ona.

“Tradicionalni mediji u Crnoj Gori su i ranijih godina, prije pandemije koronavirusa, suočavali sa problemom finansijske održivosti a tokom pandemije je taj problem bio naglašen. Vlada je u više navrata finansijski pomogla medije, a ti postupci su uglavnom sprovedeni netransparentno i nema zvaničnih sistematizovanih podataka koliko je ta pomoć iznosila tokom prethodne tri godine”, kazala je Rajković Nenadić, predstavljajući dijelove izvještaja koji se odnose na finansijsku podršku medijima iz budžeta, uz pojašnjenjei da se to odnosi subvencije za plate, kredite za obrtna sredstva, odlaganje plaćanja poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, odlaganje plaćanja i oslobađanje od dijela naknada AEM-u ili preuzimanje dugova prema RDC-u, jednokratnu bespovratnu pomoć, itd.

 Iz CGO-a su najavili da će uskoro objaviti zaseban detaljan izvještaj koji se odnosi na finansiranje medija iz javnih fondova.

Rajković Nenadić se osvrnula i na pitanje medijske pismenosti i pratećih izazova koji se odnose na sporne sadržaje na društvenim mrežama i u komentarima na portalima. “Društvene mreže, koje su najmanje regulisana oblast, imaju sve veći uticaj u Crnoj Gori, a prepoznate su kao oblast u kojima se širi zapaljivi i uvredljivi govor. Posljednjih nekoliko godina imamo rastući trend uvredljivog govora u online prostoru koji nerijetko prelazi u govor mržnje, kao i širenje dezinformacija i propagande”, kazala je ona, ocjenjujući da “nadležni državni organi nijesu na adekvatan način odgovorili na ove izazove”.

„Istraživanja ukazuju da se zakonske odredbe u dijelu brisanja spornih komentara ne primjenjuju dosljedno i da je potrebno da redakcije ulože dodatan napor kako bi obezbijedile stručne moderatore komentara”, kazala je Rajković Nenadić, naglašavajući i da je na portalima, kroz komentare, ali i na društvenim mrežama, između ostog, “došlo i do eksplozije seksističkog i mizoginog govora”.

Krivičnopravna i prekršajnopravna zaštita mora samo izuzetno biti korištena kao način ograničenja slobode govora, ali je potrebno obezbjediti balans između slobode izražavanja i zaštite drugih ljudskih prava, naglašeno je na prezentaciji.

Uljarević  je kazala da Zakon o RTCG nije osigurao samostalnost i pluralnost Savjeta RTCG i da bi to moralo biti prioritetno adresirano predstojećim izmjenama i dopunama ovog teksta.

Rajković Nenadić je podsjetila na brojne kontroverze koje su pratile izbor dugogodišnjeg građanskog aktiviste Borisa Raonića za direktora RTCG, a koje se odnose na optužbe oko sukoba interesa jednog dijela članova Savjeta RTCG.

“Interesantne su i neke oprečne odluke Agencije za sprječavanje korupcije kada je riječ o konfliktu interesa direktora AEM-a i RTCG“, navela je Rajković Nenadić

Rajković Nenadić je ukazala i na izvještavanja RTCG o pojedinim pitanjima, posebno oko ruske agresije na Ukrajinu.

U kontekstu neprimjerenog prilagođavanja uređivačke politike RTCG ona je navela i primjer kada je RTCG direktno prenosila svečanost ustoličenja episkopa Budimljansko nikšićkog Srpske pravoslavne crkve Metodija u Berana na parlamentarnom kanalu. Prenos je komentarisala osoba koja nije zapošljena u RTCG, a predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je tada kazao da ustoličenje nije trebalo prenositi na parlamentranom kanalu, navela je Rajković Nenadić.

“RTCG danas nije istinski javni servis. Mi imam simuliranu različitost, koja možda ima kvantitativni, ali ne i kvalitativni izraz”, naglasila je Rajković Nenadić.

Izvještaj je dio projekta projekta „Mediji za mene!“, koji CGO sprovodi uz podršku ambasade Kraljevine Holandije, Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške i Balkanskog fonda za demokratiju Njemačkog Maršalovog fonda SAD (BTD).