- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
18. 10. 2022.
19:56 >> 19:56
1
INDEKS BFMI
Balkan slabo otporan na lažne vijesti, CG na 35. mjestu
Zemlje na Balkanu i jugoistočnoj Evropi su najugroženije kada su u pitanju lažne vijesti i dezinformacije, prema Indeksu medijske pismenosti za 2022. godinu. To se vidi na indeksu Balkanske inicijative za slobodne medije(BFMI), gdje se Crna Gora nalazi na 35. mjestu.
Indeks mjeri medijsku pismenost i otpornost na dezinformacije u 41 evropskoj zemlji.
Analiza indeksnih klastera pokazuje da su države u jugoistočnoj Evropi najmanje otporne na uticaj lažnih vijesti i dezinformacija na kontinentu, što je posebno zabrinjavajuće s obzirom na napore Kremlja da plasira propagandu i proruske narative u regionu, navodi se u obrazloženju.
U četvrtom klasteru Grčka zauzima 30. mjesto, a slijede Srbija (32.), Bugarska (33.) i Crna Gora (35.). Balkanske zemlje zauzimaju četiri od pet pozicija u petom klasteru, pri čemu Albanija zauzima 37. mjesto, a slijede Bosna i Hercegovina (38.), Kosovo (39.) i Sjeverna Makedonija (40.).
Indeks se oslanja na četiri indikatora za mjerenje nivoa otpornosti na dezinformacije u društvima: sloboda medija, obrazovanje, međuljudsko povjerenje i e-participacija.
Autori izvještaja Indeksa medijske pismenosti primjećuju da je sloboda medija ključni preduslov za rješavanje problema "lažnih vijesti“, uključujući i u kontekstu očuvanja demokratije.
Sloboda medija u jugoistočnoj Evropi, kako pokazuju izvještaji BFMI, poslednjih godina opada alarmantnom brzinom zbog državne kontrole i miješanja u domaća medijska tržišta.
BFMI studija "Društveni mediji i informacioni rat na Balkanu“ otkrio je da zlonamjerni politički akteri na Zapadnom Balkanu koriste platforme društvenih medija kako bi promovisali nacionalizam i autoritarne prakse.
Izvještaj je utvrdio da javnost u jugoistočnoj Evropi nije pretjerano zabrinuta – niti svjesna – dezinformacija, uprkos obilju fenomena u regionu, "što povećava rizike vezane za dezinformacije u takvim zemljama, posebno u kontekstu rata u Ukrajini.”
Povećanje otpornosti na dezinformacije
Pandemija Kovida, rat Rusije u Ukrajini i nedavni sukob između Srbije i Kosova naglašavaju potrebu da se pozabavimo širenjem lažnih vijesti i državne propagande u jugoistočnoj Evropi.
BFMI studija "Društveni mediji i informacioni rat na Balkanu“ sadrži niz preporuka za borbu protiv dezinformacija, uključujući:
-Proširite postojeće politike za označavanje izdanja pod kontrolom države ili povezanih sa državom na Fejsbuku i drugim velikim platformama.
-Uvesti veće sankcije za medijske kuće za koje se utvrdi da krše politiku sadržaja i više puta objavljivati dezinformacije.
-Osigurati da sve sankcije EU političkim ličnostima budu usmjerene na medijsku imovinu u zemljama kandidatima i pridruženim zemljama.
-Zaustavite finansijsku pomoć osim ako se ne sprovedu jasne medijske reforme, posebno finansiranje EU za zemlje pristupnice.
-Pružiti veću finansijsku podršku za programe koji promovišu medijsku i digitalnu pismenost.
Pored toga, BFMI je pozvao Evropsku komisiju da brzo usvoji sveobuhvatan Akt o slobodi medija i obavezuje članice EU i kandidate za pristupanje, posebno na Balkanu, da štite slobodu medija i pluralizam.
Коментари1
Остави коментар