[ Milica Kapa, TVCG ]

MIJENJATI ZAKONODAVSTVO

Porodičnog nasilja sve više, ove godine skoro 400 krivičnih djela

Od početka godine u Crnoj Gori registrovano je blizu četiri stotine krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici. Uz to, svakodnevno svjedočimo porastu svih oblika nasilja, pa se sagovornici Dnevnika s razlogom pitaju šta sprječava nadležne da pooštre kazne za nasilnike. Poručuju da zakonodavstvo ne smije biti van granica zdravog razuma, te da su izmjene pravnog okvira neophodne, posebno ako govorimo o nasilju u porodici....

Presuda Višeg suda Daliboru Nikoliću, koji je osam sati do smrti tukao trudnu suprugu Zimritu Nerdu i za to dobio 12 godina zatvora, probudila je bunt javnosti i aktuelizovala pitanje valjanosti crnogorskog pravnog okvira.

"Ako vas neko prebija danima, godinama, satima, to treba da bude otežavajuća, a ne olakšavajuća okolnost. Te stvaru u zakonodavstvu moraju da se mijenjaju, jer zakonodvstvo ne može da bude van zdravog razuma", kazala je za TVCG Biljana Zeković, direktorica SOS linije Podgorica.

A da bi izmjene zakonodavnih okvira dovele do djelotvornijih sankcija, smatra i obudsman Siniša Bjeković.

"Mslim da je u odredbama Krivičnog zakonika trebalo ostaviti mogućnosti za surove kazne kad su u pitanju ekstremni slučajevi lišavanja života i mislim da bi to donekle olakšalo i odbacilo svaku dilemu kad je pitanju izbor: da li se radi o kvalifikovanom obliku porodičnog nasilja ili teškom ubistvu", kazao je Bjeković.

Podaci koje nam je dostavila Uprava policije pokazuju da je od početka godine u Crnoj Gori registrovano 366 krivičnih djelakoja se dovode u vezu s nasiljem u porodici. Za naše sagovornike statistika je poražavajuća.

"Bilo je surovih slučajeva u porodici i neki nijesu ni zabilježeni, a najveći broj nikad ne dođe u situaciju da bude procesuiran", ističe Bjeković.

"Svaki šesti počinilac nasilja je povratnik, a u prekšajnom postupku svaki četvrti. Sudska praksa ne može bti takva da kazne budu minimalne bez obzira koliko puta imali povratika na sueđenju", dodaje Zeković.

Da je kratak put od nasilja u porodici do vršnjačkog pokazuju scene u školskim dvorištima kojima nerijetko svjedočimo. Tuča djevojčica u ulcinjskoj osnovnoj školi, masovne tuče osnovaca u Golubovcima, prebijanje sarajevskih sportista u Baru... neki su od primjera zabilježenih u ovoj godini.

"Od toga da su roditelji tjerali pravdu, pa između maloljetnika je dolazlo do situacija da nastaju i teške tjelesne povrede, sve su to situacije u kojim izostaje reakcija nadležnih", kazao je ombudsman.

"Vršnjačko nasilje je uvijek u ozbiljnoj koleraciji s nasiljem u porodici, članovi porodice ne prepozanju to kao problem već to bude i nešto što je transgeneracijski prenošeno i oni samo nastave da te obrasce ponašanja prenose u drugim sferama života, kako u školskom, tako u partnerskom odnosu", kaže za TVCG psihološkinja Milica Krivokapić.

Krivokapićeva kaže i da roditelji često ne preuzimaju odgovornost, već prebacuju krivicu na svoju djecu. Naglašava da okorjenitim promjenama ne možemo govoriti ukoliko svi ne damo doprinos u iskorjenjivanju nasilja.