V.N.

Banka hrane: Kada bi donirali hranu koju bacamo, ne bi bilo gladnih

Količina hrane koja se baca u Crnoj Gori bila bi dovoljna da pokrije osnovne prehrambene potrebe svih siromašnih građana, kada bi postojali mehanizmi za prikupljanje i preraspodjelu sigurne i jestive hrane, saopšteno je iz Banke hrane Crne Gore.

Oni su to saopštili povodom 29. septembra, Međunarodnog dana podizanja svijesti o bacanju hrane.

Iz banke navode da se u svijetu godišnje izgubi ili baci 1,3 milijarde tona hrane, što čini više od trideset odsto ukupno proizvedene hrane.

Članice Evropske, kako se navodi, dužne su da do 2030. godine da prepolove količinu bačene hrane.

Kada je Crna Gora u pitanju, iz Banke hrane ističu da ne postoje zvanični podaci.

"Eurostat i UNEP Food Waste Index daju procjene za zemlje koje nemaju mjerenja (na osnovu sličnih zemalja i potrošnje hrane). Za Crnu Goru postoje samo procijenjeni podaci, ne izmjereni i po njima prosječan građanin Crne Gore baci oko 70–80 kg hrane godišnje", naveli su.

Poručuju da bi količina hrane koja se baci u Crnoj Gori bila dovoljna da se namire prehrambene potrebe svih siromašnih građana, kada bi postojali mehanizmi za prikupljanje i preraspodjelu sigurne i jestive hrane.

"Uvođenjem Zakona o doniranju hrane sa poreskim olakšicama i zaštitom donatora, Crna Gora bi napravila ogroman iskorak. Imali bi manje otpada a više solidarnosti", kazali su.

Iz Banke hrane navode da su neke države zakonom obavezale trgovačke lance, proizvođače i ugostitelje da hranu usmjere u donacije, te da bi naša država mogla preuzeti sličnu praksu.

Dodaju i da su više puta javno isticali važnost osnivanja Centra da prikupljanje i distribuciju viškova hrane, kao načina da sva hrana koja je višak na tržištu stiže na jedno mjesto, odakle bi svi kojima je potrebna imali mogućnost besplatnog preuzimanja.

Za rješenje ovog problema, napominju, neophodno je raditi na mijenjaju svijesti pojedinaca.

"Djeca treba da uče o vrijednosti hrane, koliko je potrebno da hrana od polja dođe do stola, koliko se troši resursa i koliko truda moraju uložiti poljoprivrednici da je proizvedu. Uočavanjem veze između bacanje hrane, siromaštva, ekonomije i ekologije ljudima biva jasno zašto hrana ne smije biti otpad", naveli su iz Banke hrane.

U Crnoj Gori se godišnje, prema njihovim procjenama, baci oko 50.000 tona hrane, čija je vrijednost između 125 i 150 miliona eura.

Oni su naveli da je stopa rizika od siromaštva u Crnoj Gori je 20 odsto, što čini oko 120.000 – 125.000 ljudi.

"50.000 tona  bačene hrane godišnje, ako usmjerimo ka svakom siromašnom stanovniku, što je 1,1 kg dnevno po osobi, odnosno izraženo u novcu,  oko 1000 - 1250  u eura, ne bi imali ljudi uskraćenih za hranu", poručili su iz Banke hrane.