DW

Bernd Rigert [ DW ]

06. 12. 2022. 08:40

EU i zapadni Balkan: približavanje u Tirani

Crveni tepih za goste na samitu u Tirani

Sivi betonski bunker nalik na zakopanu pečurku stoji u malom parku na samo nekoliko metara od sportsko-kongresnog centra u kojem se održava samit Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana. Bunker je jedno od skoro 200.000 utvrđenja izgrađenih tokom komunističke diktature u Albaniji. Danas je betonski blok u centru grada dio spomenika žrtvama diktature. Zastave EU vijore se iznad bulevara na kome se nalazi bunker.

Bunker u Tirani

Ovaj kontrast pokazuje koliko je u proteklih 30 godina dogurala nekada potpuno izolovana i osiromašena Albanija. Sastanak na vrhu 27 zemalja EU sa šest zemalja Zapadnog Balkana: Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Srbijom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Albanijom, održava se u sada modernoj Tirani, - prvi put u regionu zemalja kandidata.

„To je važan politički signal", rekao je visoki diplomata EU prije početka samita. On treba da pokaže da EU zaista ima ozbiljne namjere po pitanju ulaska i prihvatanja zemalja Zapadnog Balkana u EU.

Stalno obećanja onima koji žele u EU

Slična obećanja nalazi se i u „Tiranskoj deklaraciji” koja će biti usvojena na samitu. Evropska unija od ovog ljeta zvanično pregovara o pristupnom sporazumu sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Obje zemlje godinama čekaju na početak pregovora. Pregovori sa Srbijom i Crnom Gorom traju već nekoliko godina. Bosna i Hercegovina i Kosovo su još uvijek u ranim fazama formalnog procesa pridruživanja. Nijedna od šest zemalja još nema određen datum ulaska u EU.

Ursula fon der Lajen i Edi Rama, Tirana, 27.10.2022

Za razliku od ostalih pet zemalja, Albanija nikada nije pripadala bivšoj Jugoslaviji i stoga zauzima posebnu ulogu - jer nije bila direktno uključena u sukobe i ratove koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije.

Nasuprot tome, neki bivši jugoslovenski entiteti imaju probleme i sukobe sa Srbijom, koja je nekada činila jezgro Jugoslavije. U ovom trenutku ponovo je u fokusu sukob Srbije i Kosova, koje Srbija tretira kao otcijepljenu pokrajinu, a koju kao državu priznaju samo 22 od 27 članica EU.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić  zaprijetio je da neće doći na samit u Tirani. Prema poslednjim vijestima, predsjednik Vučić dolazi nakon što ga je u ponedjeljak u Beogradu „obradio” specijalni izaslanik EU Oliver Varhelji i natjerao ga da dođe.

Aleksandar Vučić

Rat u Ukrajini unosi dinamiku u razgovore

„Ovo je naravno veoma važan politički događaj za Albaniju", rekla je za DW politikolog Klodijana Bešku sa Univerziteta u Tirani. EU ima potpuno novi pogled na Zapadni Balkan. „Rat u Ukrajini sada gura EU u nove sfere", kaže Bešku. Prepoznala je koliko je Zapadni Balkan geopolitički važan. Ne možete to prepustiti ruskim agresorima ili kineskim investitorima. „Nažalost, EU je trebao rat na sopstvenom pragu da bi to shvatila."

Balkan je od strateškog značaja već zbog toga što će budući transportni putevi od Crnog mora do Italije ići drumskim, željezničkim i cjevovodnim putem preko Bugarske, Sjeverne Makedonije i Albanije. To se odnosi na energiju, na robu i oružje. Želja je da se izbjegne moreuz na Bosforu i ruske teritorijalne vode u Crnom moru.

„Deklaracija iz Tirane" ima za cilj da istakne veze Zapadnog Balkana sa Zapadom i odbacivanje rata Rusije protiv Ukrajine. Diplomate EU pretpostavljaju da će i Srbija podržati ovu deklaraciju.

Aleksandar Vučić i dalje ide cik-cak kursom između Brisela i Moskve. Srbija se nije pridružila sankcijama EU protiv svog tradicionalnog saveznika Rusije. Izrazi simpatija prema Rusiji, od strane nacionalista, redovni su u Srbiji. Srbija će biti „ohrabrena" da se pridruži sankcijama, kao što je to učinila većina drugih zemalja zapadnog Balkana, rekao je visoki zvaničnik EU.

Moldavija i Ukrajina pokazuju: politička volja je odlučujuća

Ardian Hačkaj

„Rat nam je pokazao da tamo gdje postoji politička volja, postoji i izlaz", rekao je za DW u Tirani Ardian Hačkaj, direktor Instituta za saradnju i razvoj, Istraživačkog centra za evropsku politiku. EU može da se dogovori oko kanidatskog statusa Republike Moldavije i Ukrajine za samo nekoliko nedjelja jer je to politički poželjno.

Stoga, uz određenu dozu političke volje, mora biti moguće i ubrzati integraciju Zapadnog Balkana u EU. "EU sada zna koliko je Zapadni Balkan geopolitički važan. Ne bi trebalo da ostavi crnu rupu na mapi Evrope", smatra Hačkaj.

Prije samita, EU je pokušala da istakne uspjehe u protekloj godini. Prema riječima visokih zvaničnika EU, otvoreni su pristupi boljoj saradnji u pristupu balkanskih zemalja unutrašnjem tržištu EU, roming se postepeno ukida do 2027. a ljudi sa Kosova će vjerovatno moći da uđu u EU bez viza do 2024.

„Ljudi ulaze u EU – pojedinačno"

Ardian Hačkaj smatra da dosadašnje pregovaračke metode rezultiraju sporim napretkom. EU stalno postavlja nove zahtjeve za reformama u zamjenu za finansijsku pomoć. Prema Hačkaju, potrebno je više „kohezije", odnosno usklađivanja životnih uslova i standarda tamo gdje je to već moguće. Ljudi ionako ne čekaju formalno pristupanje.

Ukrašena Tirana

„Ljudi već ulaze u EU, jedan po jedan", objašnjava Ardijan Hačkaj. Sjednu u avion i traže posao u EU da sebi grade budućnost, što je već moguće. „Vlade pregovaraju i pregovaraju, a kada završe, više neće imati građana jer su već u Berlinu, Briselu, Rimu ili Kopenhagenu. Više ne čekaju, samo odu. I ne radi se samo o mladima, primjećuje ovaj naučnik: Srednja Evropa privlači i porodice srednje klase."

Naravno, EU je prepoznala problem odliva mozgova, odnosno migracije obrazovanih. Programi dodatne ekonomske pomoći i investicija namijenjeni su promociji privrede na Zapadnom Balkanu. Za sada, bez uspjeha. Politikolog Klodijana Bešku kaže da su njeni studenti razočarani mukotrpnim, dugotrajnim i ponekad netransparentnim pristupnim pregovorima. Postoji neka vrsta političke iscrpljenosti. „Oni jednostavno odaberu prečicu i odu - uglavnom u EU."

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.

DW

Пратите нас на

Најновије