Elizabet Brajant  [ DW ]

24. 08. 2025. 08:20

Francuska jača vojsku: Svi u rezervu

Konstans na Pravnom fakultetu nije učila da maršira, prepoznaje radio-signale ili ležeći potrbuške nišani puškom u zamišljenog neprijatelja; to je nešto što je savladala na svojoj prvoj vojnoj obuci – u jednom pariskom puku tokom ljetnjeg raspusta.

„Mislim da je veoma važno da zaštitimo našu zemlju — posebno u ovom veoma komplikovanom kontekstu kroz koji prolazimo", rekla je ova studentkinja druge godine prava o svom prvom dvonedeljnom kursu za rezerviste (prezimena u tekstu ne objavljujemo na zahtjev francuske vojske).

„Mislim da je vojska najbolji način da naučimo kako da radimo zajedno“, dodaje ona.

Više od dvije decenije nakon što je Francuska ukinula obavezno služenje vojnog roka, desetine hiljada Francuza se sada prijavljuju u rezervne jedinice. Broj operativnih rezervista naglo je porastao u posljednjih deset godina — sa 28.000 u 2014. na više od 46.000 danas. Više od polovine njih je primila kopnena vojska, dok je ostatak podijeljen između mornarice i vazduhoplovstva.

Makron povećava ulaganja u vojsku

Vlada želi da do 2035. godine taj broj bude više nego dvostruko veći: 105.000 rezervista, odnosno jedan na svaka dva aktivna vojnika — i da ponudi nove mogućnosti mladima da volontiraju. Taj cilj je u skladu sa planovima predsjednika Emanuela Makrona da značajno poveća ulaganja u vojsku na 64 milijarde evra u 2027. godini, što je dvostruko više nego 2017, kada je stupio na dužnost.

U pozadini tih mjera je zabrinutost zbog sve agresivnije Rusije — kao i sumnja u to da će Sjedinjene Američke Države sa predsjednikom Donaldom Trampom stati u odbranu Evrope.

„Nikada... naša sloboda nije bila toliko ugrožena", rekao je Makron na televiziji prošlog mjeseca. „Moramo da ubrzamo napore za formiranje rezerve. Moramo da pružimo mladima nov okvir za služenje."

Penzionisani francuski viceadmiral Patrik Ševalro smatra da je Makronov potez „dobar korak" — iako upozorava da predviđeni vladin budžet još mora da bude potvrđen u francuskom parlamentu.

„Ne treba nam samo više ljudi", dodaje Ševalro, analitičar u londonskom institutu za bezbjednost i odbranu Rojal junajted servisiz, i dodaje: „Potrebni su nam i specijalizovani ljudi u ključnim oblastima“ kao što su dronovi i informacione tehnologije.

Rigorozna obuka u Versaju

Novi rezervisti se obučavaju u jedinicama kao što je 24. pješadijski puk u Versaju, smješten u prostranom vojnom kvartu na oko četiri kilometra od čuvenog dvorca.

„Neki žele da otkriju vojni svijet i vide da li hože da mu se pridruže s punim radnim vremenom“, rekla je poručnica Ameli, koja je vodila posljednju obuku. „Neki dolaze zbog izazova prilagođavanja drugom svijetu, ili zato što je kasno da se pridruže aktivnoj vojsci.“

Kao i drugi u 24. pješadijskom puku, Ameli je i sama rezervista; u civilnom životu radi kao carinska službenica. Sada provodi ljeto nadgledajući intenzivnu dvonedeljnu obuku – uvod u vojni život.

Regruti su starosti između 17 i 57 godina, bude se u 6 ujutro i često odlaze na spavanje u ponoć. „Uče kako da bezbjedno nose i koriste oružje, marširaju zajedno, koriste kompas i komunikacionu opremu“, rekla je Ameli o polaznicima, nabrajajući neke od zahtjeva na početnoj obuci. „Radimo na svim borbenim tehnikama koje puk koristi."

Na obuci se koristi i bojeva municija. „Obuka je zaista rigorozna", kaže Konstans dodajući da poznaje i druge studente Sorbone koji su prošli kroz isto. „Nemamo iste godine, iste poslove, ista znanja, ali učimo kako da radimo zajedno.“

Kao i Konstans, 23-godišnji inženjer Gabrijel prijavio se u rezervni sastav jer je zabrinut za budućnost svoje zemlje. „Kao vojnik, neću komentarisati političku ili ideološku komponentu“, kaže on, ponavljajući stav drugih rezervista koji su odbili da otvoreno govore o ruskoj prijetnji. „Ali rat je na granici Evrope, i to je signal da moramo da se angažujemo.“

Još jedan trenutak buđenja za mladog inženjera bio je teroristički napad na halu Bataklan 2015. godine u Parizu.

„Nešto se prelomilo u meni", rekao je Gabrijel. „Shvatio sam da su mirna vremena u kojima sam odrastao prošla. I pomislio sam: Ustaću i daću svoj doprinos."

Evropa jača vojne kapacitete

I drugdje u Evropi se jačaju vojske zbog rastućih bezbjednosnih izazova.

Napori da se pojača vojna snaga dešavaju se i drugdje u Evropi, dok region pokušava da odgovori na rastuće bezbjednosne izazove. Prema izvještaju koji su nedavno objavili trust mozgova Brigel i njemački institut Kil, Evropi bi moglo biti biti potrebno još 300.000 dodatnih vojnika u kratkom roku da bi se odvratila ruska agresija - bez podrške SAD.

Više evropskih zemalja se angažuje

Litvanija, Švedska i Letonija su ponovo uvele obavezno služenje vojnog roka. Poljska je najavila planove da godišnje vojno obučava 100.000 civila. Njemačka takođe vodi kampanju za rezervni sastav. Početni odziv je bio slab, pa ministar odbrane Boris Pistorijus upozorava da bi obavezni vojni rok mogao biti ponovo uveden ako se premalo ljudi prijavi.

Za razliku od Njemačke, u Francuskoj ankete pokazuju snažnu podršku jačanju vojske. Istraživanje IPSOS-CESI sprovedeno ranije ove godine pokazalo je da 86% Francuza podržava vojnu službu. Jedna druga anketa je pokazala da je polovina mladih Francuza spremna da se pridruži vojsci ako dođe do rata.

„Mislim da ljudi razumiju da možda moraju da zaštite ono što im je drago", kaže Ševalro, analitičar za odbranu. „Jačanje rezerve može biti način da se ojača veza između mlade generacije i vojske.“

Osnovan u 17. vijeku, 24. puk u Versaju dobija veliki broj prijava za svoje obuke. Od svakih 100 kandidata samo 40 njih bude izabrano. Oni koji završe obuku mogu da provedu i do 60 ili više dana godišnje služeći u rezervnom sastavu. Plata rezerviste je skromna — od 40 do 200 evra neto dnevno, u zavisnosti od čina.

Ne prođu svi ni osnovnu obuku. Od početnog 61-og kandidata za posljednju obuku u 24. puku, desetoro je odustalo. „Neki su odustali na početku misije jer nisu imali vremena“, kaže instruktorka Ameli. „Drugi su shvatili da to nije za njih kada su uzeli oružje u ruke."

Nakon završetka početnog kursa, grupa će provesti više mjeseci na dodatnoj obuci. Kada budu spremni, mnogi će se vjerovatno pridružiti patrolama širom zemlje u okviru Operacije Sentinel, bezbjednosne operacije pokrenute nakon terorističkih napada 2015. godine u Francuskoj — i koja je obezbjeđivala Olimpijske igre prošle godine. Oni sa posebnim kvalifikacijama mogli bi biti raspoređeni i u inostranstvo.

Još jedan polaznik, Betran, otac dvoje djece, prijavio se za pet godina službe u rezervi nakon završetka obuke. U svojim tridesetim, sjeća se kako se osjećao kada je saznao za napade na Svjetski trgovinski centar u Njujorku 2001. godine.

„Imali smo i strašne napade u Francuskoj", kaže on. „Pomislio sam da je moja dužnost kao oca da branim svoju zemlju."

Kao opštinski službenik u mjestu van Pariza, Betran vjeruje da već služi svojoj zemlji kao civil. „Sada“, dodaje, „služiću joj kao borac.“