Štefani Hepner, Kersten Knip  [ DW ]

17. 09. 2025. 15:04

Rat u Gazi: kakve posljedice ima izraelska kopnena ofanziva?

Nakon višednevnog bombardovanja, Izrael je započeo kopnenu ofanzivu na grad Gazu – uprkos svim upozorenjima, pa čak i onima iz sopstvenog vojnog vrha. Očekuju se teške borbe sa Hamasom, koji mnoge zapadne zemlje smatraju terorističkom organizacijom. Prema palestinskim podacima, samo do utorka ujutru ubijeno je najmanje 35 osoba. Međutim, ofanziva ima dalekosežne političke i humanitarne posljedice.

Koliko je do sada grad Gaza bio pogođen izraelskom ofanzivom?

I ranije je grad više puta bio meta izraelske vojske. Tom prilikom su pogođene i školske zgrade, izbjeglički kampovi i skloništa. Tako je Izrael krajem maja 2025. granatirao školu Fahmi el-Džardžavi, koja je tada služila kao izbjegličko sklonište. Prema palestinskim navodima, poginule su 33 osobe, a desetine su povrijeđene – uglavnom djeca, rekao je portparol palestinske civilne zaštite za agenciju AFP. Izrael je naveo da je udar bio usmjeren na palestinske teroriste.

Kao i u cijelom Pojasu Gaze, i u gradu Gazi infrastruktura je teško oštećena. Samo u gradu Gazi pričinjena je šteta od 7,29 milijardi američkih dolara, citirala je televizija Al Džazira još u aprilu 2024. izvještaj UN-a i Svjetske banke. U septembru je Institut UN-a za obuku i istraživanje (UNITAR) objavio izvještaj u kojem se navodi da je ukupno oštećeno 36.611 zgrada, od kojih je 8.578 potpuno uništeno.

Turska državna agencija Anadolija Ajansi citirala je krajem avgusta 2025. podatak sa jedne UN-ove konferencije za medije da je od sredine marta unutar Pojasa Gaze 796.000 ljudi postalo izbjeglice. Oko 95 odsto tih kretanja odnosi se na grad Gazu, rekla je portparolka UN-a Daniela Gros.

Koliko je Hamas još uvijek jak?

Prema podacima agencija, Izrael procjenjuje da se trenutno do 3.000 borbeno spremnih pripadnika islamističke terorističke organizacije nalazi u gradu. Njihov napad na Izrael 7. oktobra 2023. pokrenuo je rat u Pojasu Gaze.

U intervjuu za Dojče Vele početkom septembra 2025, vojna stručnjakinja Marina Miron sa londonskog King’s College-a izjavila je da je teško tačno procijeniti snagu Hamasa. Ipak, organizacija i dalje drži kontrolu nad gradom, a borba će vjerovatno biti teška i krvava. „Ovo će biti izuzetno teška operacija“, rekla je Miron. „Jer Hamas više nema šta da izgubi.“ Preostala gradska infrastruktura – posebno visoke zgrade i uske ulice – mogla bi grupi da pruži taktičku prednost.

Jevrejsko-američka lobistička organizacija J-Street u dokumentu od 2. septembra 2025. govori o znatnom slabljenju Hamasa. Prije početka rata, vojno krilo organizacije imalo je oko 30.000 boraca, organizovanih u pet brigada i 24 bojne. Prema izraelskim oružanim snagama (IDF), do 23.000 tih boraca je ubijeno, a 20 bojni razbijeno.

Hamas se, navodi Dž-Strit, transformisao iz paravojne organizacije u decentralizovanu gerilsku grupu. Uprkos velikim gubicima, navodno je uspio da regrutuje do 30.000 novih boraca – ali uglavnom bez vojne obuke.

Šta ofanziva znači za stanovništvo?

Gotovo svi od oko dva miliona stanovnika Gaze, prema UN, tokom gotovo dvogodišnjeg rata već su morali da bježe, mnogi i više puta. Sada opet stotine hiljada ljudi moraju da napuste svoje domove, a već uništen grad mogao bi, prema procjenama UN, zbog postavljenih mina postati „praktično nenaseljiv“.

Prema izraelskim vojnim podacima – stanje u utorak prije podne – već oko 40 odsto civila napustilo je grad. Vojska je, prema navodima agencija, pozvala stanovništvo da ode u tzv. humanitarnu zonu na jugu Pojasa Gaze. Međutim, i tamo je ranije bilo smrtonosnih napada.

Eduar Beigbeder, regionalni direktor UNICEF-a za Bliski istok i Severnu Afriku, upozorio je u utorak na „pogubne posljedice za više od 450.000 djece“ koja su ionako već traumatizovana i iscrpljena. Još krajem avgusta UN i druge humanitarne organizacije prvi put su za administrativno područje Gaza, u kojem se nalazi i grad Gaza, proglasile stanje gladi.

Šta ofanziva znači za izraelske taoce?

Životi talaca dodatno su ugroženi kopnenom ofanzivom. Tako je krajem avgusta Jerusalem Post citirao Abu Obeidu, tadašnjeg portparola vojnog krila Hamasa, kojeg je u međuvremenu ubila izraelska vojska, kako kaže da se izraelski taoci drže zajedno sa njihovim borcima u istim opasnim uslovima u borbenim zonama. Pod „borbenim zonama“ mislio je na grad Gazu.

I specijalna izvjestiteljka UN-a za okupirane palestinske teritorije, Frančeska Albanese, smatra da ofanziva ugrožava živote talaca. „Stalni napad radi zauzimanja posljednjih ostataka Gaze neće ugroziti samo Palestince, već i preostale izraelske taoce“, rekla je sredinom septembra na UN-ovoj konferenciji za medije u Ženevi.

Kako se o ofanzivi raspravlja u Izraelu?

Forum porodica izraelskih talaca koje Hamas drži u zarobljeništvu izrazio je veliku zabrinutost zbog izvještaja o noćnoj ofanzivi na grad Gazu. Nakon 710 noći u rukama terorista, „ova noć bi mogla biti posljednja za taoce“, stoji u saopštenju Foruma porodica koje je prenijela agencija dpa.

I među ostatkom izraelskog stanovništva raste kritika rata u Gazi i planova premijera Benjamina Netanjahua. Više puta su izbili masovni protesti, posljednji prije otprilike nedjelju dana ispred Netanjahuove rezidencije u Jerusalimu. Hiljade ljudi pozvale su ga da postigne dogovor sa Hamasom, i to zbog straha za živote svojih najbližih u slučaju zauzimanja grada Gaze.

Prema aktuelnim anketama nezavisnog Izraelskog instituta za demokratiju (IDI), sada oko dvije trećine izraelskog stanovništva podržava sporazum kojim bi se oslobodili svi taoci u zamjenu za prekid borbi i potpuno povlačenje izraelske vojske iz Pojasa Gaze. Većini ljudi je, prema IDI-ju, najvažnije pitanje sudbine talaca i sopstvenih vojnika – a manje situacija Palestinaca.

Kako reaguje arapski svijet?

Arapski svijet reaguje uglavnom uzdržano. U ponedjeljak ove nedjelje održan je u Dohi samit arapskih i islamskih lidera. Pojedini šefovi vlada izrazili su se vrlo kritički o izraelskom djelovanju u Gazi. Domaćin samita, katarski emir šeik Tamim bin Hamad el-Tani, otišao je čak toliko daleko da je optužio Izrael za navodni genocid – optužbu koju Izrael oštro odbacuje. A egipatski predsjednik Abdel Fatah el-Sisi nazvao je Izrael čak i „neprijateljem“ – uprkos mirovnom sporazumu koji su Izrael i Egipat potpisali 1979.

Međutim, na tako oštre izjave nisu se odlučili svi političari prisutni u Dohi. U završnoj deklaraciji traži se da se „preduzmu sve moguće pravne i efikasne mjere kako bi se Izrael spriječio u nastavku svojih akcija protiv palestinskog naroda“. Osim toga, pozivaju se „sve države“ da „preispitaju diplomatske i ekonomske odnose sa Izraelom“ i pokrenu pravne postupke protiv te zemlje.

Nije isključeno da bi pojedine države mogle preduzeti dodatne korake, rekao je Filip Dinstbir, rukovodilac Regionalnog programa za Zalivske države Fondacije Konrad Adenauer (KAS), nedavno u intervjuu za DW. On je posebno pomenuo Ujedinjene Arapske Emirate i Bahrein. Obje države su pre nekoliko godina potpisale sporazume o normalizaciji odnosa sa Izraelom, tzv. Abrahamske sporazume. „Ipak, Abu Dabi i Manama vjerovatno nisu spremni da primjenjuju te sporazume po svaku cijenu“, kaže Dinstbir.