Metju Vard Agius  [ DW ]

15. 11. 2025. 15:19

Zašto Ekvador hoće da preda vojne baze Amerikancima?

Predsjednik Ekvadora želi da mijenja ustav i Ekvadorci se ove nedjelje (16. novembar) izjašnjavaju o tome na referendumu. Pitanje je da li ukinuti gotovo dvije decenije staru odredbu koja zabranjuje stranim vojskama prisustvo u zemlji.

Cedatos, ekvadorska agencija za ispitivanje javnog mnjenja, predviđa da će promjenu zakona podržati dvije trećine glasača. Ako se izglasa, Sjedinjene Države bi mogle da preuzmu baze na pacifičkoj obali Ekvadora.

Na taj način bi Ekvador ojačao veze sa Sjedinjenim Državama i potencijalno poboljšao napore u borbi protiv lokalnog nasilja.

Trampova administracija bi od toga imala korist za kampanju borbe protiv mreže krijumčara droge širom regiona, koja je donijela gotovo dvadesetak vojnih napada na navodne brodove s drogom u vodama Južne i Srednje Amerike.

Predsjednik Ekvadora Danijel Noboa već je ugostio američku ministarku unutrašnje bezbjednosti Kristi Noem. Oboje su obilazili bivše američke vojne baze u obalnim gradovima Manta i Salinas, koje sada koristi ekvadorska vojska.

Noboa je odbacio mogućnost da Amerikancima dopadne i treća lokacija na Galapagoskim ostrvima. Do 2008. godine, Manta je bila operativno središte američkih aktivnosti presrijetanja.

„Manta je kao središte aktivnosti strateški izabrana – da se omogući nadzor američkih aviona, da patroliraju tim vodama“, rekao je Evan Elis, istraživač Latinske Amerike sa Instituta za strateške studije pri koledžu američke vojske. „Tako bi se mogao raditi efikasniji posao sprječavanja brodova koji su prenosili drogu u istočni Pacifik.“

„Bez toga, SAD su bile primorane da se presele na lokacije van Ekvadora“, objasnio je Elis.

Šta to znači za Ekvador?

Ekvador se u jednom trenutku smatrao jednom od najmirnijih zemalja Južne Amerike. Niz godina nasilnog kriminala promijenio je tu sliku. Međunarodni karteli droge i lokalne bande doveli su do velikog porasta u broju ubistava i napada.

Nakon odlaska američkih snaga 2008. godine i promjene ustava od strane bivšeg lidera Rafaela Koree, kojom se stranim vojskama zabranjuje prisustvo na ekvadorskom tlu, država je postala važna tranzitna ruta za drogu, posebno kokain, iz Kolumbije i Perua.

Elis je rekao da je Koreina ustavna zabrana ostavila bezbkednosne snage nepripremljenima za borbu s međunarodnim kriminalom.

„Bili su premalo plaćeni, falilo im je sposobnosti jer je Ekvador uvijek bio relativno miran, bio je mjesto niske stope zločina“, rekao je Elis.

Dodao je da su naredni ekvadorski lideri ponovo uspostavili veze sa SAD, a dolazak Noboe 2023. godine i povratak Trampa 2024. dodatno je zbližio te dvije nacije.

Zaista, rastući problem s narkoticima i kriminalom, kao i kampanja „ratnog vremena“ protiv bandi i lokalnog nasilja, podstakli su Noboinu ponovnu pobedu na izborima ranije ove godine protiv popularne lijevo orijentisane protivkandidatkinje Luise Gonsales.

Sada se čini vjerovatnim da će Ekvadorci podržati predsjednika i kroz referendum.

„Posljednja istraživanja pokazuju iznenađujuću podršku za američke napade na navodne krijumčare droge u Karibima i Pacifiku“, kaže Bendžamin Gedan, direktor Latinoameričkog programa u Stimson Centru, SAD.

„Ekvadorci su većinski proamerički, koriste američki dolar i prepoznaju da su njihove bezbjednosne službe neiskusne i slabije naoružane“, dodaje on.

Sjedinjene Države bi trebalo da obučavaju lokalnu policiju i bezbjednosne snage ako se predlog izglasa.

Ekvador kao Trampov primjer

Dvadesetak napada američkih snaga na brodove u međunarodnim vodama od septembra dovelo je do preko 76 smrti.

Trampova administracija navodi da su ovi brodovi, većinom venecuelanski, uključeni u prevoz droga. Uprkos pozivima latinoameričkih vlada, Ujedinjenih nacija i posmatrača ljudskih prava, Vašington nije predočio dokaze.

Američki napadu potresli su region i ne čini se da će uskoro prestati. Ove sedmice jedan od najvećih nosača aviona „Džerald R. Ford“ stigao u međunarodne vode.

Trampova primarna meta bio je Madurov režim u Venecueli, koji i mnoge susjedne zemlje vide kao nelegitiman zbog izbornih prevara. Iako Venecuela nije popularna među svojim susjedima, nisu ni svi srećni sa SAD.

Tramp javno iskazuje neslaganje s Kolumbijom. Odnos se dodatno pogoršao ove sedmice kada je predsjednik Gustavo Petro, kao odgovor na napade za koje tvrdi da su odnijeli nevine živote, obustavio dijeljenje obavještajnih podataka sa SAD.

Iako je operacija američke vojske protiv droge nepopularna u vladi Kolumbije, Ekvador se čini otvoren za promjene, makar to bio samo odgovor na probleme domaćeg kriminala.

„Hoće li novoosnovana baza SAD riješiti problem? Ne“, kaže Gedan. „Iznad svega, Ekvador treba da oslobodi svoju policiju i pravosudni sistem od korupcije i pronađe način da se zaustavi pranje novca i razotkrije sofisticirane kriminalne grupe.“

„S obzirom na strašne posledice nasilnog kriminala, nije iznenađenje da bi se Ekvadorci, barem zasad, zadovoljili američkim borbenim avionima i dronovima koji uništavaju zločince na moru“, zaključuje Gedan.