- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
17. 11. 2025. 08:07
Vadeful u Sarajevu: Podrška Šmitu, insistiranje na reformama

Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful (CDU) započeo je posjetu Bosni i Hercegovini sastankom s visokim predstavnikom Kristijanom Šmitom (CSU) koji je bio fokusiran na političku perspektivu BiH na putu ka Evropskoj uniji.
Vadeful je poručio da države članice EU, uključujući i Njemačku, mogu da otvore vrata evropskim integracijama, ali da dalji napredak na raju ipak zavisi od političke volje i djelovanja domaćih institucija.
„Zaštita osnovnih principa Dejtonskog sporazuma – poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine – od ključne je važnosti. Mir i stabilnost u srcu Evrope jesu i ostaće naša obaveza“, rekao je njemački ministar. Naglasio je ujedno da institucije BiH, formirane u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, uživaju puno povjerenje Berlina.
Vadeful: „Mandat OHR-a od izuzetne je važnosti“
Govoreći o ulozi visokog predstavnika, Vadeful je naglasio da je mandat šefa OHR-a Kristijana Šmita, koji je zadužen da nadzire sprovođenje civilnog dijela Dejtonskog sporazuma, „od izuzetne važnosti“. Poručio je da njemačka vlada ostaje posvećena perspektivi BiH za članstvo u EU i želi da nastavi zajedničke napore kako bi se zemlja zadržala na kursu ka Uniji.
Ministar je istakao i da svoju turneju po zemljama Zapadnog Balkana započinje upravo u BiH zbog posebno bliskih ekonomskih, kulturnih i međuljudskih odnosa dviju zemalja. Dodao je da će u svim razgovorima naglasak biti na tome kako ubrzati približavanje kompletnog regiona Evropskoj uniji.
„U vremenu rastućih političkih napetosti, ovo je više nego ikad investicija u mir, bezbjednost i blagostanje Evrope. Jasno je da proces pristupanja ostaje proces zasnovan na rezultatima“, dodao je Vadeful, naglasivši da zemlje Zapadnog Balkana moraju da sprovedu „duboke i često teške reforme“.
Šmitov optimizam
Za Bosnu i Hercegovinu to konkretno znači ispunjavanje uslova utvrđenih u oktobru 2022. godine (preporuke Evropske komisije – preduslov za kandidatski status BiH), posebno u oblastima vladavine prava i jačanja demokratije.
Visoki predstavnik Kristijan Šmit ocijenio je da posjeta njemačkog ministra, tri decenije nakon rata, predstavlja snažan gest i važnu poruku zemlji koja je preživjela jedno od najtežih iskustava u novijoj istoriji.
Nakon „veoma teških mjeseci“, Šmit je izrazio oprezni optimizam, poručivši da sada postoji više nade da će političke institucije u BiH biti spremnije da konstruktivno odgovore na izazove. „Ministre, impresionira me otpornost pojedinih državnih institucija i njihova sposobnost da se suoče s ozbiljnim ustavnim izazovima“, rekao je Šmit šefu njemačke diplomatije, pohvalivši pritom i ulogu međunarodne zajednice.
Posjeta Vadefula – signal BiH da nije sama
Istakao je da ti pomaci ohrabruju kada je riječ o napretku BiH ka članstvu u EU, ali i upozorio da je pred zemljom još mnogo posla. „To ostaje u rukama domaćih institucija i političkih elita, a posebno u rukama naroda – birača“, rekao je.

Šmir je takođe naglasio da međunarodna zajednica ostaje spremna da pruži pomoć gdje god je potrebna, kao i da je OHR privržen svom mandatu u skladu s Dejtonskim sporazumom, međunarodnom zajednicom i Ujedinjenim nacijama.
„Ministre Vadeful, vaša posjeta je snažan signal da BiH nije sama“, zaključio je visoki predstavnik, zahvalivši na podršci koju dobija iz Njemačke.
Željka Cvijanović: „Vrijeme je da se okonča međunarodna supervizija u BiH“
Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful susreo se i sa članicom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović. U saopštenju iz njenog kabineta navodi se da je razgovor bio fokusiran na političku situaciju u BiH i entitetu Republika Srpska, kao i na izazove BiH na putu ka EU.
Cvijanović je na svom profilu na mreži Ikas navela da je tokom razgovora „izrazila opredijeljenost ka evropskom putu BiH“, ali i ponovila stav da se zemlja „ne može kretati ka EU kao strani protektorat“. Prema njenim riječima, „krajnje je vrijeme da se okonča međunarodna supervizija u BiH“ i da punu odgovornost za procese preuzmu domaće institucije i demokratski izabrani zvaničnici.
Takođe je istaknula važnost „izbalansiranog pristupa stranih aktera prema svim konstitutivnim narodima u BiH“, kao i potrebe za punim uvažavanjem decentralizirane ustavne strukture zemlje.
Nakon boravka u Sarajevu, njemački ministar Johan Vadeful nastavlja regionalnu turneju tokom koje će posjetiti ostale zemlje Zapadnog Balkana – Crnu Goru, Albaniju, Srbiju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju.
Njemačka podrška evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana
U Crnoj Gori i Albaniji predviđeni su sastanci s državnim zvaničnicima zaduženim za evropske integracije, a u Beogradu će ministar Vdeful razgovarati sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Na Kosovu će se sastati s predsjednicom Vjosom Osmani i vršiocem dužnosti premijera Aljbinom Kurtijem, a posjeta regionu biće zaključena u Sjevernoj Makedoniji.

Centralna tema ove balkanske turneje njemačkog ministra jeste evropska perspektiva regiona, odnosno napredak zemalja Zapadnog Balkana na putu ka EU. Vadeful posebno naglašava da je „proces pristupanja zasnovan na učinku“ i da su duboke reforme, jačanje vladavine prava i demokratskih institucija ključni preduslovi koje države moraju da ispune.
Uoči polaska na turneju po Zapadnom Balkanu, Vadeful je poručio da zemlje regiona, u svijetlu stalnih pokušaja Rusije i Kine da na njih vrše uticaj, moraju da nastave reformske procese i pokažu privrženost zajedničkim evropskim vrijednostima, što je ključni uslov za ulazak u EU.
On je istakao i da je za zemlje Zapadnog Balkana od presudne važnosti to da prošire izvore energije kako bi dugoročno ojačale svoju nezavisnost i suverenitet. Vadeful je dodao da su članice NATO-a, Crna Gora i Albanija, ostvarile značajan napredak na putu ka EU, dok ostale zemlje regiona moraju – neke i u znatno većoj mjeri – da slijede taj kurs.