- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
21. 11. 2025. 07:27
Južnoafrička Republika – ambiciozan domaćin samita G20 uprkos američkom bojkotu

U najvećem gradu Južnoafričke Republike, Johanesburgu, pripreme za doček najvećih svjetskih ekonomskih sila na godišnjem samitu G20 (Grupa 20) trajale su nedeljama.
„Pripreme su zapravo bile savršene. Sve drugo bilo bi pretjerivanje“, rekao je za DW Sifamandla Zondi, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Johanesburgu, nakon radionice o samitu G20, koji se održava 22. i 23. novembra.
Lindelani Mhalifi, mladi Južnoafrikanac koji je takođe učestvovao u radionici, rekao je: „Zbog toga osjećam ponos. Mi predstavljamo cijelu Afriku.“
Prvi G20 samit na afričkom kontinentu predstavlja veliki trenutak za Južnoafričku Republiku, koja pokušava da pronađe balans između svoje uloge u BRIKS-u i statusa važnog trgovinskog partnera zapadnih demokratija.
Međutim, za Mejvis Ousu-Đemfi, predsjednicu i izvršnu direktorku Afričkog centra za ekonomske transformacije (ACET), fokus Južnoafričke Republike na solidarnosti, jednakosti i održivosti predstavlja osvježenje.
„Ovo dolazi u trenutku kada svijet počinje da prepoznaje da je Afrika ključna za rješavanje mnogih globalnih izazova“, rekla je ona za DW, dodajući da „globalni rast i stabilnost zavise od toga da li je pravac afričkog kontinenta dobara ili loš.“
Ona ukazuje na brzo rastuću i mladu populaciju Afrike, njen sve veći udio u globalnoj radnoj snazi i suverenitet nad „značajnim procentom kritičnih minerala potrebnih za zelenu tranziciju“.

Zašto SAD bojkotuju G20 u Južnoafričkoj Republici?
Sjedinjene Američke Države preuzimaju rotirajuće predsjedavanje G20 prvog decembra, ali bojkotuju samit u Johanesburgu. Odnosi između Vašingtona i Južnoafričke Republike pogoršali su se. Najprije su u februaru uslijedila velika smanjenja pomoći preko USAID-a, što je pogodilo hiljade Južnoafrikanaca. Zatim je Pretorija bila na udaru visokih carinskih nameta. Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa tvrdi, bez opipljivih dokaza, da se u Južnoafričke Republike dešava genocid usmjeren protiv bijelaca.
Južnoafrička vlada osporava bilo kakvu diskriminaciju bijelaca u Južnoj Africi.
Vašington je takođe kritikovao Pretoriju zbog njene tužbe protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde u vezi sa dešavanjima u Pojasu Gaze.
Ipak, prema Menzi Ndhlovu, analitičaru političkog rizika u kompaniji Signal Risk, američko preskakanje ovog samita G20 ima i drugu funkciju.
„Riječ je o delegitimizaciji Južne Afrike, njenog statusa lidera i njenog mjesta u vrhu globalnih struktura moći“, rekao je on. „SAD, odnosno republikanci, vide Južnoafričku Republiku kao primjer zemlje koja primjenjuje DEI (diverzitet, jednakost i inkluziju)“, rekao je Ndhlovu za DW. „A republikanci se tome protive u Americi. Za primjer na međunarodnoj sceni, izdvojili su Južnu Afriku.“
U februaru je američki državni sekretar Marko Rubio optužio Južnoafričku Republiku da „koristi G20 za promovisanje ‘solidarnosti, jednakosti i održivosti’. Drugim riječima: DEI i klimatske promjene“, koje je nazvao „anti-amerikanizmima“.

Očekuje se dolazak mnogih drugih učesnika G20
Ipak, ignorisanje organizacije koja predstavlja oko 85 odsto globalnog BDP-a, 60 odsto svjetske populacije i preko 75 odsto globalne trgovine i dalje je ozbiljna stvar. G20 čine 19 najvećih svjetskih ekonomija plus Evropska unija (EU) i Afrička unija (AU), a očekuje se dolazak visokih zvaničnika uprkos odsustvu SAD.
Osvrćući se na Trampove tvrdnje o genocidu, Ndhlovu kaže: „Mnoge velike sile ne obraćaju pažnju na takve predstave i ne žele da učestvuju u tome, jer vide vrijednost u partnerstvu sa onim što i dalje jeste najveća i najuticajnija afrička ekonomija.“
Ndhlovu priznaje da je američki bojkot velika prepreka zbog ekonomske snage i uticaja SAD na globalne institucije, ali smatra da Južnoafrička Republika može da pronađe načine da to zaobiđe.
„Reakcija Južnoafričke Republike na Trampovo nepojavljivanje bila je veoma državnička“, rekao je Ndhlovu za DW. „Sljedeći korak je još važniji, a to je nalaženje rješenja koja mogu funkcionisati bez SAD, tamo gdje postoji konsenzus.“
„Globalna saradnja se ne vrti oko jedne zemlje“, istakla je ekonomistkinja Ousu-Đemfi.
„Južnoafrička Republika iskoristila je ovo predsjedavanje samitu G20 da istakne da je rješavanje globalnih izazova — bilo da je riječ o reformi duga, klimatskom finansiranju ili trgovini — zajednički poduhvat G20 i šire.“
Šta Južnoafrička Republika može da dobije od G20?
Problemi za Južnoafričku Republiku i vladu predsjednika Sirila Ramafosea su značajni: korupcionaški skandali, visoka stopa kriminala i stagnirajuća ekonomija sa ogromnom nezaposlenošću. Ipak, Ndhlovu i drugi vide G20 kao priliku za Južnoafričku Republiku da se predstavi u najboljem svijetlu.
„Kao Afrikanci, često imamo osjećaj da nas sve ovo ne dotiče, da ovo doživljavamo kao nešto evropsko“, rekao je za DW Nghede Adams, nigerijski istraživač u njemačkoj Fondaciji Konrad Adenauer. „Ali ovdje u Južnoafričkoj Republici, ovo je kod kuće — prilika da se povežemo.“

Uganđanka Marta Tukahirva iz organizacije Fight Inequality Alliance, koja će biti prisutna na marginama samita, rekla je za DW: „Globalna ekonomija nije samo u fazi posrtanja, već smo u trenutku u kojem postoji mnogo ekstraktivizma. Ona je isključiva i veoma nestabilna.“
Ona smatra da je samit važan „politički trenutak“, jer su prethodno multilateralne platforme uglavnom predvodili predstavnici drugih kontinenata. „Moramo iskoristiti ovaj prostor da zaista osnažimo svoje zahtjeve“, rekla je ona.
Veliki izazovi
Osim činjenice da Sjedinjene Države ignorišu samit, najveći izazov mogu biti izuzetno ambiciozni ciljevi.
„U podsaharskoj Africi, naši stariji veoma drže do principa pravičnosti, jedinstva u krizi“, rekla je Mejvis Ousu-Đemfi. „Zato sam veoma ponosna što je Južnoafrička Republika ostala dosljedna tim principima. Stavili su održivost duga za zemlje sa niskim prihodima u sam centar agende, koje troše u prosjeku 17 odsto svojih prihoda na otplatu duga.“ Ona to opisuje kao prvi takav slučaj i vjeruje da nasljedstvo G20 mora rezultirati stvarnim koristima za ekonomski rast Afrike.
„Afrika mora da transformiše svoje ekonomije od zavisnosti od izvoza sirovina ka proizvodnji dodatne vrijednosti, što može stvoriti radna mjesta za njen narod", rekla je za DW. „Mora imati pristup pravim vrstama finansiranja. Fokus Južnoafričke Republike na cijenu kapitala odličan je primjer zašto je održavanje G20 na afričkom tlu dobro za Afriku.“
Analitičar Ndhlovu dodaje da odabir pravih tema, poput restrukturiranja duga, može ovaj samit G20 učiniti uspjehom za Južnoafričku Republiku. „SAD bi se čak mogle uključiti jer su veoma zainteresovane za kritične minerale. Možda ćemo doći u situaciju gdje ćemo morati da prihvatimo da je G20 početna tačka i da preraste u ‘plurilateralnu’ platformu, ne nužno tek multilateralnu.“
Profesor Sifmandla Zondi se nada se da će samit G20 imati dalekosežne pozitivne efekte i za sam Johanesburg.