Ivica Petrović (Beograd)  [ DW ]

25. 11. 2025. 09:03

Antinjemačka kampanja: Vučić traži šupljine u politici Berlina

Tokom godina vladavine Aleksandra Vučića različite vrste kritika njemačke politike prema Srbiji bile su rezervisane za tabloidnu štampu. U vrijeme vladavine Angele Merkel to su uglavnom bile kritike njemačke uloge u raspadu Jugoslavije, ali su tekući odnosi uglavnom predstavljani u pozitivnom svjetlu. To je period kada je bliskost s bivšom njemačkom kancelarkom predstavljana kao uspjeh mudre državničke politike Vučića.

Međutim, nakon par ciklusa promjena u vrhu njemačke vlasti, uslijedili su i daleko oštriji tonovi iz Berlina povodom praktičnog uništavanja demokratskog poretka u Srbiji.

Veliki preokret je uslijedio nakon izbora u Srbiji 2023. godine, kada je Vučić optužio jednu važnu zemlju za brutalno miješanje u izbore. Tim povodom najavio je i pismo – koje nikada nije bilo napisano i objavljeno. Pretpostavljalo se da je riječ o Njemačkoj i to je bio signal režimskim tabloidima da pojačaju antinjemačku kampanju, koja traje i danas.

Pored novinskih optužbi za navodnu nacističku prošlost pojedinih njemačkih zvaničnika, kulminacija je uslijedila nedavno tokom posjete njemačkih parlamentaraca Skupštini Srbije. Osim još jednom ponovljene optužbe o agresivnom ponašanju Njemačke prema Srbiji, poslanicima vlasti se naročito nisu dopale ocjene o nedostatku slobode medija u Srbiji, kao i primjedba da se ne može govoriti o ravnopravnosti kada podaci govore da se Aleksandar Vučić u toku ove godine 350 puta pojavio na raznim televizijama.

Potraga za novim neprijateljima

Otišlo se od prijateljstva u ekonomiji s Njemačkom do neprijateljskih odnosa, ocjenjuje za DW Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove:

„Trebalo bi naglasiti da srpski vrh i dalje govori kako su to odlični odnosi, ali očito da Vučić na unutrašnjem planu mora da pokazuje zube, i šalje poruku kako neće dozvoliti da bilo ko njemu nešto spočitava. S druge strane, to je i signal Njemačkoj da će predsjednik Srbije zajedno sa svojim trbuhozborcima napasti bilo koga u potrazi za novim neprijateljima“, kaže Beširi.

To je samo pokazatelj nedostatka bilo kakve spoljnopolitičke strategije koja se „svela na dnevno- političko šibicarenje“, dodaje Beširi. „U praksi to znači da na jednoj strani kupujete avione, na drugoj poklanjate neke resurse, ili već činite neke druge ustupke, i spoljna politika se tako svela samo na očuvanje gole vlasti“, ističe naš sagovornik.

Pojačana nervoza vlasti

Promjena vlasti u Njemačkoj, kao i pobuna studenata i građana, kojoj su veliku pažnju posvetili i njemački mediji, doveli su do nervoze vlasti, ističe za DW Čedomir Čupić, profesor Fakulteta političkih nauka u penziji:

„To kako su njemački parlamentarci vrijeđani i dočekani u Srbiji je politika Aleksandra Vučića. Oni to nikada ne bi smjeli da urade bez njegovog blagoslova, a onda on s druge strane dolazi kao neki pomiritelj koji kaže da se on s tim ne slaže i da je to nekakvo solo izletanje. Ti ljudi su ovde došli jer je Srbija zemlja koja želi u Evropsku uniju i normalno je da imaju i neke primjedbe“, napominje profesor Čupić.

On smatra da srpska vlast ne misli da je ovakav odnos prema jednoj veoma važnoj zemlji produktivan, ali dodaje da „mi imamo posla s vlastima koje vide svoj kraj i sada zbog toga pribjegavaju represiji. U toj borbi za vlast Vučić sada traži podršku i na nekim drugim stranama, recimo u Americi, jer se često čuje kako je Amerika u nekakvom sukobu sa Evropom i EU. Ali, i to je jedna plitkoumna politika srpskih vlasti“, ocjenjuje Čedomir Čupić.

Njemačka (ne) ćuti

Srpska javnost je u priličnoj mjeri uvjerena da je Njemačka zbog litijuma previše blaga prema režimu Aleksandra Vučića. Taj stav se već dugo provlači kroz opozicione redove, ali Naim Leo Beširi ne misli da je rječnik koji dolazi iz Njemačke blag:

„Postoji očekivanje dijela građanstva kako ta retorika mora biti oštrija, ali mislim da to nije realno. Ne možemo mi očekivati od bilo koga u EU da nama ovdje mijenja vlast. Vučić je do sada uradio sve da dezavuiše domaću i međunarodnu javnost. Obećano je članstvo u EU i borba protiv korupcije, a umesto toga smo dobili povezanost vlasti i organizovanog kriminala. Tačno je da je potpisivanje sporazuma sa Šolcom o sirovinama prošle godine došlo u pogrešnom trenutku, ali ipak ne može se reći da zbog toga Njemačka ćuti u ovom trenutku. Kritikama koje su se našle u izvještaju Evropske komisije doprineli su i političari iz Njemačke“, skreće pažnju Beširi za DW.

Vučić ispituje granice

Posebna bizarnost incidenta u srpskom parlamentu je što se on dogodio na sastanku njemačkih parlamentaraca s poslaničkom grupom prijateljstva sa Njemačkom. Umjesto prijateljskih tonova, prisutni kažu da se sve završilo prekidom sastanka i psovkama.

Čedomir Čupić smatra da je ovo „prosto namjerno izazivanje skandala da Vučić proveri kako će Njemačka i njeni političari reagovati. On tako traži neke šupljine u okviru njemačke politike, igrajući na kartu tamošnje stranačke podjele, ali čini mi se da ne shvata da se u toj političkoj kulturi uvažava i onaj ko možda nije trenutno u vlasti. Tako jedan mali čovek sa malim mogućnostima zamišlja da unese nemir u njemački politički život“, napominje profesor Čupić.

Disciplinovanje stranih ambasadora

Očigledno je Vučića posebno zaboljela istina o njegovih 350 javnih pojavljivanja u medijima, primjećuje Naim Leo Beširi, „što je jasno zabilježeno i u izvještaju Evropske komisije, gdje se kaže da Vučić, suprotno zakonima, guši medijsko nebo u Srbiji. Tu se sprovodi jedna užasna propaganda protiv svih kritičara i protivnika režima, kako bi se ugušila svaka pomisao da se vlast ugrozi na fer i slobodnim izborima“.

Disciplinovanje svega u državi je sada dovelo do toga da kada neko iz Njemačke to vidi kao problem, vi imate jednu reakciju koja služi i kao način disciplinovanja stranih ambasada, navodi Beširi. „I Vučić je u tome uspeo, jer se ambasadori u Beogradu sada pribojavaju da javno iskažu svoje primjedbe, a poslao je i signal zapadnim prestonicama da mu ne šalju nekoga ko je previše glasan, već one koji će bojažljivo nešto da kažu iza zatvorenih vrata“, zaključuje za DW direktor Instituta za evropske poslove.