A.M. [ Mina biznis ]

HRA

Sve izraženije ekonomske i socijalne nejednakosti

Ekonomske i socijalne nejednakosti u državi su sve izraženije, a uvećanje socijalnih davanja od februara nije ni približno dovoljno, ocijenjeno je iz Akcije za ljudska prava (HRA).

Iz te nevladine organizacije (NVO) saopšteno je da je materijalno obezbjeđenje četvoročlane porodice (MOP) od 136,52 EUR skoro šest puta manje (136,52€) od cijene minimalne potrošačke korpe u Crnoj Gori od 800 EUR, koliko je prema Monstatu iznosila u decembru prošle godine.

„Ovakva socijalna pomoć ne obezbjeđuje preživljavanje već podstiče razvoj sive ekonomije i ekonomsko izrabljivanje najsiromašnijih“, naveli su iz HRA, povovodm obilježavanja Svjetskog dana socijalne pravde.

Svjetski dan socijalne pravde, koji se danas obilježava, Generalna skupština Ujedinjenih Nacija (UN) ustanovila je 2007. godine da bi ujedinila napore država u suzbijanju siromaštva, postizanju pune zaposlenosti i stvaranju svijeta u kome bi svi imali jednake šanse.

„Ovogodišnji moto usmjeren je ka uklanjanju barijera u dostizanju socijalne pravde, prije svega u oblasti nejednakosti i siromaštva među zemljama, pogođenim ekonomskim i socijalnim krizama, dodatno opterećeni posljedicama pandemije covid-19, prirodnim katastrofama, geopolitičkim tenzijama i oružanim sukobima“, navodi se u saopštenju.

Prihvatanjem Agende za održivi razvoj do 2030. godine, Crna Gora se obavezala da, između ostalog, unaprijedi stanje ljudskih prava, stimuliše zapošljivost i ojača socijalnu inkluziju, u cilju smanjenja nejednakosti i dodatne ranjivosti najugroženijih kategorija stanovništva.

„Nažalost, do danas ovi ciljevi nijesu ispunjeni“, smatraju u HRA.

Svjetski dan socijalne pravde dočekan je i ove godine bez, kako su kazali, preciznih podataka o broju siromašnih i onih koji ne mogu da zadovolje ni osnovne egzistencijalne potrebe, kao i bez podataka o broju beskućnika ili osoba koje nemaju adekvatno stanovanje ni pristup osnovnoj infrastrukturi i servisima kao što su voda, grijanje, sanitarije i struja, kao i bez broja onih koji žive u prenatrpanim i strukturno nebezbjednim stanovima.

„Država do danas nije usvojila ni Strategiju za borbu protiv siromaštva, niti je njeno sačinjavanje planirano, sudeći prema Srednjoročnom programu rada Vlade 2022-2024“, dodaje se u saopštenju.

Iz HRA su upozorili da je Crnoj Gori još 2014. godine Komitet UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava preporučio da poveća iznose socijalnih davanja i tako obezbijedi odgovarajući životni standard socijalno ugroženim osobama i porodicama, posebno nezaposlenima, starijima i osobama s invaliditetom, kao i da uspostavi sistem za prikupljanje statističkih podataka o sprovođenju ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, a da te preporuke do danas nijesu primjenjene.

„Državna delegacija će ove godine tom Komitetu morati da objasni zašto država suzbijanje siromaštva nije bila u stanju da primjeni već osam godina“, rekli su iz HRA.

Komitet je, kako su precizirali, dao zaključak i preporuke ocjenjujući stanje iz 2013. godine za vrijeme vlade premijera Mila Đukanovića, u periodu od 2012. do 2016. godine, sa ministrima rada i socijalnog staranja Predragom Boškovićem, Zoricom Kovačević i Borisom Marićem.

„Od tada do danas, smijenile su se vlade premijera Duška Markovića, od 2016. do 2020, sa ministrom rada i socijalnog staranja Kemalom Purišićem, Zdravka Krivokapića od 2020. do prošle godine, sa ministrom finansija i socijalnog staranja Milojkom Spajiem i Dritana Abazovića od prošle godine, sa ministrom rada i socijalnog staranja Admirom Adrovićem“, zaključuje se u saopštenju.