- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekonomija
26. 11. 2025.
13:01 >> 13:01
Milatović: Ako ne ubrzamo, evropski standard ćemo dostići za 40, a ne za 15 godina
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović danas je na Ekonomskom fakultetu UCG istakao da Crnoj Gori hitno treba ubrzan ekonomski rast, niža inflacija i jače institucije kako bi građani mogli da dostignu evropski životni standard, upozorivši da bez reformi postoji rizik da bi taj cilj mogao biti odložen za decenije. Kazao je da nam treba hitno ubrzanje ekonomskog rasta, niža inflacija i jače institucije, upozorivši da, ako se ne sprovedu reforme, evropski životni standard u zemlji može biti dostignut tek za 40, a ne za 15 godina.
On je to rekao tokom brifinga na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Podgorici, pod nazivom „Crna Gora mora da ubrza! Kada ćemo stići standard EU – za 15 ili za 40 godina?“.
Pred studentima i profesorima govorio je o ključnim ekonomskim izazovima i mjerama koje je, kako je naveo, neophodno hitno sprovesti kako bi se obezbijedio brži rast i dostigao evropski životni standard.
Milatović je ukazao na istorijski nizak nivo pokrivenosti uvoza izvozom, ističući da to predstavlja jedan od najvećih problema konkurentnosti crnogorske privrede.
„Crna Gora i dalje uvozi gotovo sve osnovne kategorije hrane – od mesa i mliječnih proizvoda do ribe, povrća i voća. Ako želimo održiv razvoj i ekonomski rast, mora se zaustaviti zavisnost od uvoza i snažno podržati domaća proizvodnja“, poručio je Milatović.
Kao odgovor na postojeće izazove, predložio je sprovođenje pet hitnih mjera: povećanje agrarnog budžeta i snažniju podršku poljoprivredi, stavljanje na noge Razvojne banke, operativno osposobljavanje Kreditno-garantnog fonda, uvođenje subvencija za zapošljavanje u proizvodnim djelatnostima i stimulisanje investicija u sektore koji stvaraju dodatnu vrijednost.
Govoreći o turizmu, koji čini trećinu crnogorske ekonomije, predsjednik je istakao da sektor već drugu godinu bilježi pad noćenja.
„Potrebna nam je bolja promocija destinacije i ozbiljna priprema sezone. Ne smijemo dozvoliti da nam turizam, kao najjača privredna grana, postane slabost zbog neplanskog upravljanja“, kazao je Milatović.
Osvrnuo se i na stanje u državnim preduzećima, navodeći da su brojna opterećena partijskim zapošljavanjem i neefikasnom administracijom.
„Partijska knjižica i dalje predstavlja glavnu diplomu. To ozbiljno koči produktivnost i rast“, upozorio je on, najavljujući Deklaraciju o dobrom upravljanju državnim preduzećima.
Komentarišući energetski sektor, ukazao je na porast broja zaposlenih bez odgovarajućih rezultata u poslovanju.
Predsjednik je naglasio i da se većina stranih investicija i dalje sliva u sektor nekretnina, umjesto u razvojne projekte, navodeći da takva politika ne doprinosi rastu produktivnosti.
Dotakao se i inflacije, koja, kako je naveo, iz mjeseca u mjesec raste.
„Ekonomski rast se može ubrzati samo ako paralelno unaprijedimo svih pet ključnih faktora – uvozno-izvozni balans, turizam, efikasnost državnih preduzeća, kvalitet investicija i snagu institucija“, rekao je Milatović.
Posebno je istakao značaj jakih institucija.
„Institucionalna stabilnost je ključna. Suština evropskih integracija nije samo politički proces nego i efikasno funkcionisanje Skupštine, Vlade, pravosuđa, obrazovanja, inovacija, istraživanja i zdravstvenog sistema“, kazao je.
Milatović je pozvao studente da aktivno učestvuju u ekonomskim raspravama.
„Ekonomija je debata, a ne monolog“, poručio je.
Na kraju je naglasio da Crnoj Gori treba jasna promjena kursa kako bi mladi mogli da žive evropski standard u svojoj zemlji.
„Ako ekonomski rast ostane na 2–3%, slijediće povećanje poreza i pad životnog standarda. Da bismo živjeli evropski standard ovdje, potrebni su nam rast od 5% i inflacija od 2% – a ne obrnuto“, zaključio je predsjednik Crne Gore.
Коментари0
Остави коментар