Tatjana Perović/M.M.Lj.

Termoelektrana puštena u rad; Đordan: Sve pod kontrolom, prvi kilovat-sati predati mreži

Termoelektrana Pljevlja puštena je jutros u rad nakon višemjesečne rekonstrukcije u koju je uloženo 70 miliona eura. TE je uključena na mrežu u šest sati i 11 minuta. VD izvršnog direktora EPCG Bojan Đordan kazao je u Jutarnjem programu TVCG da je za sada sve u redu i da u narednom periodu treba da se pokaže da su sistemi koji su ugrađeni i radovi koji su izvođeni završeni na zadovoljavajući način.

"Rano jutros TE Pljevlja je sinhronizovana sa energetskim sistemom i već su prvi kilovat sati predati mreži. Za sada je sve u redu, kažu kolege iz pogona. Nije lako raditi pod tolikim pritiskom i zato želim da im se zahvalim", kazao je Đordan.

On je objasnio da je na redu puštanje u pogon svih sistema koji tretiraju dimni gas, odnosno onih sistema koji treba da zadovolje kriterijume EU standarda, kada su u pitanju emisije štetnih gasova u atmosferi. 

Rekonstrukcija TE je samo jedan od projekata koje Crna Gora preduzima na planu dekarbonizacije energetskog sektora, a u susret ispunjavanju obaveza na putu ka Evropskoj uniji. O ostalim projektima koji su u toku, ali i onima koji su u planu, pitali smo predstavnike Elektroprivrede Crne Gore, ali i resorno ministarstvo. U fokusu su, kako su nam kazali, investicije u zelenu i održivu ekonomiju, kako bi građanima omogućili povoljne cijene struje, ali i postali strateški partner EU.

Na sjeveru Crne Gore, u Pljevljima, ispisuju se zadnje rečenice nove priče o staroj elektrani. U najzahtjevniji projekat u državi u posljednjih nekoliko godina, uloženo je 70 miliona eura. A sve s jednim ciljem.

„Prilagođavanje postrojenja zahtjevima zaštite životne sredine, shodno Zakonu o industrijskim emisijama i shodno direktivama EU. Očekivani rezultat nakon ekološke rekonstrucije jeste smanjenje negativnog uticaja TE Pljevlja na kvalitet vazduha, vode i zemljišta“, kaže Žarko Ćaćić, direktor TE Pljevlja.

Ovaj projekat sastoji se od više sistema i postrojenja, a jedan od najvažnijih je postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova.

„Gdje ćemo za preko 30 puta smanjiti uticaj sumpornih oksida koji su veoma štetni, jer sumporni oksidi kada dođu u kontakt sa vlagom u plućima stvaraju sumpornu kisjelinu. Na taj način oštećuju alveole i na taj način dolazi do hroničnih respiratornih oboljenja", ističe zamjenik menadžera ekološke rekonstrukcije Ivan Starovlah.

A ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja samo je jedan od projekata nacionalne elektroenergetske kompanije po pitanju dekarbonizacije energetskog sektora. Konkretni projekti dokaz su da su fokusirani na obnovljive izbore energije. Od ugradnje solarnih panela na krovovima do velikih aktivnosti na hidroelektrani Kruševo. I to nije sve.

„Vjetroelektrana Gvozd za koju očekujemo prve kilovat sate uskoro, radovi su u punom jeku i nadam se da će ubrzo pojedini objekti biti završeni i stavljani u pogon. Druga faza vjetroelektrane Gvozd, dodatnih 20 megavata instalisane snage, u toku su pregovpori sa bankom i ponuđačima. Očekujemo da se i taj projekat nastavi u nizu sa vjetroelektranom Gvozd 1. Dodatno druge lokacije za solarne elektrane i van Nikšića. I naravno, kao velika podrška cijelom sistemu obnovljivih izvora energije, tu su baterijski sistemi koje će nam definitivno u 2026. godini biti u fokusu“, objašnjava VD izvršnog direktora EPCG Bojan Đordan.

A investicije prate i reforme. Od usvajanja novog Zakona o energetici, do prve aukcije za solarne elektrane i ubrzane energetske obnove. Finalizovan je i Nacionalni energetski klimatski plan - krovni dokument za razvoj energetike i očuvanje životne sredine. I u narednom periodu, fokus će biti na investicijama.

“Investicije su nužno potrebne, jer smo u prošloj godini imali 6% povećanja potražnje električne energije, što zbog klimatskih promjena, što zbog povoljne cijene električne energije, tako da naši građani sve više pribjegavaju grijanju na električnu energiju, što zbog poskupljenja energenata kao što su drvo i ugalj. Tako da imamo i tu svojevrstan izazov. Takođe bih pomenuo i činjenicu da je prošla godina bila najgora hidrološka godina u istoriji Crne Gore, što nas navodi na zaključak da moramo imati odgovarajući miks tehnologija kako bismo izbjegli neke situacije u budućnosti, kaže ministar energetike Admir Šahmanović.

I kako bi spremni ušli u Evropsku uniju i bili važan strateški partner kao izvor povoljne električne energije iz zelenih izvora.

“I omogućili građanima povoljne cijene, a pritom privukli strane direktne investicije u domenu izgradnje velikih data centara koji bi bili dobar osnov za razvoj tehnologije koja prati vještačku inteligenciju, finansijsku tehnologiju, blok čejndž tehnologiju i sve ostale tehnologije koje su u trendu trenutno u svijetu”, dodaje ministar Šahmanović.

A dok se Crna Gora priprema za novu fazu evropskih integracija, ulaganja u zelenu i održivu ekonomiju postaju ključni test spremnosti. Termoelektrana Pljevlja, nekada simbol zagađenja, danas je simbol promjene. Promjene koja vodi ka Evropi.