[ Objavila: M.M ]

ĐUKANOVIĆ

"Balkan nećemo prepustiti trećim stranama"

Balkan se nalazi na raskršću, da li će biti odbranjen evropski i evroatlanstki sistem vrijednosti ili ćemo Balkan prepustiti trećim stranama, koji ovaj prostor žele da iskoriste za penetraciju svojih sistema vrijednosti, suprotnih evroatlantskim, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

Nije rješenje u neprijateljstvu prema onima sa kojima imamo razlike, već u sposobnosti politike da na dugi rok gradimo partnerstvo, čuvajući svoje posebnosti i promovišući svoj sistem vrijednosti, poručio je Đukanović, na 2BS Forumu koji se održava u Budvi.

On je, na devetom To Be Secure (2BS) Forumu ocijenio da smo na početku nove faze gdje, kako je rekao, oživljavaju ambicije nekih starih globalnih igrača i gdje se pojavljuju novi globalni igrači. 

To, prema riječima Đukanovića, mora biti inspiracija za sve.

“Evropa nastavlja da živi u stanju strateške konfuzije izazvane dugotrajućim krizama, koje sputavaju Evropu da odgovori na neka važna pitanja. Prvo je odnos prema viziji ujedinjenja Evrope, a drugo nedovoljna profilisanost evropskog identiteta na vanjsko-političkoj i bezbjednosnoj temi”, kazao je Đukanović.

Evropa, smatra predsjednik Đukanović, mora da profiliše vanjsko-političke interese. 

Komentarišući nedavno završene evropske izbore, Đukanović je rekao da je važno da Evropa nastavi sa politikom proširenja, jer će to, ocijenio je on, “doprinijeti punoj stabilnosti i konkurentnosti Evrope na globalnoj političkoj sceni”.

“Počinje nova faza geopolitičke scene, pojavljuju se novi igrači koje ne smijemo gledati apriori kao političke protivnike. Moramo nastaviti da gradimo partnerstva sa susjedima, nije izlaz u neprijateljstvu. Na Balkanu se prelama pitanje da li ćemo kao Evropa i NATO odbraniti sistem vrijednosti ili ćemo Balkan prepustiti trećim stranama koji ovaj prostor žele da iskoriste za penetraciju svojih sistema vrijednosti koji su u suprotnosti sa evroatlantskim. Moramo nastaviti da rješavamo pitanja iz perioda raspada Jugoslavije”, kazao je Đukanović.

Crna Gora će, kako je rekao, nastaviti da igra ulogu promotera evropskih i evroatlantskih vrijednosti.

Pahor: Proces proširenja važan za mir i stabilnost regiona

Predsjednik Slovenije Borut Pahor kazao je da je njegov utisak da proces proširenja neće biti glavna tema na agenda nove Evropske komisije.

“Ta tema mora biti makar na dnu agende. Svakoj članci EU mora biti jasno da je proširenje Unije na Zapadni Balkan ustvari geopolitičko pitanje, koje je kompleksno. Proces upravo zbog toga treba da se nastavi”, kazao je Pahor.

Trebalo bi, kako je rekao, da pokušamo da pozovemo novu Evropsku komisiju da sagleda razlike između dijaloga sa Ukrajinom i političkih pregovora s Ankarom s jedne strane i pregovora sa zemljama Zapadnog Balkana sa druge strane.

“Bilo bi fer i dobro za sve, za EU, za zemlje Zapadnog Balkana, ako bi se proces nastavio”, rekao je Pahor.

On je zaključio i da process proširenja ne bi trebalo zanemiravati, jer je to bitno za mir, stabilnost i dobrobit zemalja regiona.

“Važno je da se proces nastavi bez obzira na to koliko su teška pitanja. To je glavni uslov za mir i bezbjednost”, kazao je Pahor.

Ministarka BiH: Politika proširenja nužna

Ministarka odbrane Bosne i Hercegovine Marina Pendeš (BiH), na pitanje da li je razočarana što je Evropska komisija preporučila otvaranje prostupnih pregovora za Albaniju i makedoniju, a ne i za BiH, odgovorila da jeste malo razočarana, ali da je optimista da će i ta država uskoro naći rješenje.

„BiH je dio Evrope, vrijednosti koje dijelimo sa EU su vrijednosti koje se poštuju i u Bosni. Politika proširenja je nužna“, kazala je Pendeš.

Ministar odbrane Njemačke Tomas Silberhorn rekao je da brzinu napredovanja ka EU određuju same države, a ne EK.

Jasno je, kako je kazao, da treba da postoji zajednicko evropsko interesovanje da se jasno pokaze šta znači evropski koncept partnerstva.

„Brine me što je Zapadni Balkan u prošlosti bio i ostao u nekoj mjeri na meti interesa drugih“, rekao je Silberhorn.

On je kazao da postoji uzdržanost u nekim članicama EU po pitanju proširenja, ali da je poslata jaka poruka sa izbora za EP, jer je zabilježen rast učešća građana, posebno omladine.

„Zapadni Balkan će imati jaku podršku njemačke vlade. Postoje jake poruke u izvještajima o napretku država“, poručio je Silberhorn.

Državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova Mađarske, Peter Staraj, kazao je da treba imati u vidu strateški značaj Zapadnog Balkana.

„Državama Zapadnog Balkana su potrebne konkretne nagrade za dobre rezultate. Svaka država je ostvarila neki napredak na evroatlantskom putu. Veoma nam je drago što je Crna Gora članica NATO-a“, rekao je Staraj.

Lukšić: "Razočaran sam nedostatkom apetita za proširenje"

Igor Lukšić, direktor PricewaterhouseCoopers (PwC) za Jugoistočnu Evropu, kazao je da je razočaran „nedostkom apetita za proširenje“.

„Kad je Crna Gora otvorila pristupne pregovore, često su me pitali kada ce postati članica EU. Odgovorio sam - realno gledamo 2020. ili 2021. godine. Izgleda da, sudeći prema izvještaju EK, ima dosta toga da uradimo još“, rekao je Lukšić.

On je istakao da se proces proširenja ne smije razumjeti kao tehnički.

„EU je izuzetno važan prirodni partner regiona“, dodao je Lukšić.

Vilson: Beograd i Priština da riješe problem

Izvršni potpredsjednik Atlanskog saveza Dejmon Vilson kazao je da da je ostvareno dosta praktičnih sporazuma između Beograda i Prištine.

Kako je naveo, nema previše opcija i puteva kojima se može ići.

„SAD pokušava da djeluje kao katalizator. Nije na SAD da rješava to pitanje sa strane, ali ćemo podržati dijalog. Mora da postoji jedno istorijsko pomirenje među njima. SAD ne želi zamjenu teritorija, ideja je da dva lidera sami riješe to pitanje“, kazao je Vilson.

Govoreći o uticaju Kine i Rusije, Vilson je kazao da su SAD vrlo fokusirane na temu konkurencije moći.

„Vidimo da Kina postaje globalni akter u regionu. Stvarno treba urgentije da se radi, malo smo ambivalentni, region mora da se probudi“, zaključio je Vilson.