A.M./M.V.

BEGOVIĆ ZA PORTAL

Ako se donosioci odluka uozbilje učlanjenje u EU moguće do 2030.

Konsultant za međunarodne odnose Marko Begović u razgovoru za Portal RTCG ocijenio je da ukoliko se donosioci odluka konačno uozbilje i počnu se državnički ponašati, Crna Gora znatno prije 2030. godine može postati naredna članica Evropske unije (EU). On je komentarisao izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, koji je iskazao optimizam da bi država mogla postati članica EU do 2028. godine. Begović je ukazao na potencijalne faktore koji mogu doprinijeti ubrzanom učlanjivanju Crne Gore u evropsku porodicu.

"Dva su ključna razloga koja daju novu šansu ovom regionu. Prvi, geopolitička gibanja i otvaranje novog žarišta na prostoru Bliskog Istoka, ojačali su poziciju vodećih članica Evropske unije da su integracije strateški prioritet. Takođe, heterogenost i demokratski deficit među članicama kao i nestabilnost u odnosima Srbije sa komšijama, Crnoj Gori otvaraju mogućnost ubrzanog članstva", smatra Begović.

Pred Crnom Gorom je, kako smatra, jasan izbor. U narednih godinu je, kako kaže, neophodno zaokružiti pravosudni sistem, usvojiti temeljne propise, poput Zakona o Vladi ali i seta antikorupcijskih propisa i pristupiti procesu reforme javne uprave.

"Ovo posljednje je ključno, kako bi se došlo do profesionalne i servisno orijentisane javne uprave. Upravo je depolitizacija javne uprave osnov za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Prema tome, ukoliko se donosioci odluka konačno uozbilje i počnu se državnički ponašati, Crna Gora znatno prije 2030. može postati naredna članica. U suprotnom, ostaće dio regionalnih nestabilnosti i potencijalno moneta za potkusurivanje. Da sumiram, Crna Gora ima priliku da političkom odlukom i strateškom potrebom, postane dio pristojnijeg institucionalnog okruženja", naglasio je Begović.

On se osvrnuo i na podrška koju su zapadni partneri dali 43. Vladi Crne Gore, i ocijenio da ona nije bila slučajna.

"Naši, prvenstveno evropski partneri rukovodili su se idejom da se kroz formiranje manjinske Vlade koju je predvodila URA, pokrenu neophodne reforme. Tada su evropski partneri dali prijeko potreban impuls da je članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji izvjesno i dostižno. No kako se ta Vlada pokazala sve bez da je evropska i reformska, posljedično je ovogodišnji Izvještaj o napretku bio veoma kritičan", naglašava Begović.

Posebno je, smara on, apostrofirana politička nezrelost i nespremnost da se donosioci odluka uhvate u koštac sa ključnim izazovima.

"Činjenica da su izostali ključni propisi, koji bi uredili funkcionisanje javnih vlasti, posebno izvršne i zakonodavne, govori da se manirom oponašanja nastavilo sa praksom javnih vlasti prije avgustovskih promjena iz 2020. godine. Takođe, odustalo se od temeljne reforme izbornog zakonodavstva, pa su izbori u Šavniku slika stanja institucija Crna Gore", podsjeća Begović.

Konsekventno, naglašava da reforma sistema javne uprave nije ni otpočeta, "a brojne promjene na rukovodećim pozicijama rezultirale su značajnim uvećanjem državnog aparata i kontinuiranim kršenjem propisa posebno u smislu procedura zapošljavanja i rukovođenja javnim finansijama".

"U tom smislu ne smije ni čuditi da se prethodna vlada oglušila o brojnim preporukama i dobronamjernim sugestijama evropskih partnera, tj. da su partijski i partikularni interesi iznad državnih. U takvom, nepovoljnom ambijentu, sprovedeni su predsjednički i parlamentarni izbori, koje su obilježili i fabrikovanje brojnih afera sa ciljem da se očuva kontinuitet institucionalnog haosa. Proces formiranja sadašnje vlade potvrda je slabosti reformskih snaga u Crnoj Gori, pa ne smije iznenaditi rezervisan stav naših međunarodnih partnera", zaključuje Begović.

Zvaničnici da se fokusiraju na reforme

Advokat Veselin Radulović ocijenio je da plan da Crna Gora postane punopravna članica EU do 2028. godine zvuči preambiciozno i trenutno nerealno.

"Umjesto što licitiraju datumima, crnogorski zvaničnici treba da se fokusiraju na reforme", smatra Radulović.

Milatović, koji je ocijenio da naša zemlja može postati članica EU  svoju izjavu, smatra Radulović, temelji isključivo na najavi da će nova većina izvršiti nedostajuća imenovanja u pravosuđu i time pokazuje da ne razumije proces reformi i pridruživanja EU.

"Imenovanja u pravosuđu jesu važna, ali sigurno nijesu dovoljna. U prethodnih 11 godina Crna Gora je imala period kada su sva imenovanja u pravosuđu bila izvršena i kada su na ključnim pozicijama bile osobe u punim mandatima, ali proces reformi nije išao onako kako je trebao. Zato nova većina treba ne samo da izvrši nedostajuća imenovanja u pravosuđu, već da obezbijedi da na tim pozicijama najzad dođu profesionalni kadrovi sa integritetom", ističe Radulović.

Prethodne većine, kako kaže, to nijesu imale za cilj, "već su svi politički akteri prije željeli da na tim pozicijama postave svoju zamjenu Vesni Medenici i drugima koji su rukovodili pravosuđem".

"Od licitiranja datumima i populističkih nerealnih izjava, važnije je obezbijediti uslove da se crnogorsko pravosuđe oslobodi lošeg nasljeđa iz prethodnog perioda. Ako se to uradi, članstvo u EU će doći brzo kao posljedica", istakao je Radulović u razgovoru za portal Javnog servisa.