L.K.

Abazović: Vlada nema stratešku politiku, cijenu njihovih ishitrenih odluka platiće građani koji se liječe u Turskoj

Predsjednik Građanskog pokreta URA i doskorašnji premijer Dritan Abazović pozvao je Vladu da što prije ukine vize za turske državljane, navodeći da će cijenu njene ishitrene reakcije platiti, između ostalog, i naši građani koji se u velikom broju liječe u toj državi.

U podkastu „Petak sa Dritanom“ izrazio je uvjerenje da će do toga doći prije ili kasnije, jer Vlada, kako je kazao, nema stratešku politiku i ključne odluke, poput ove o privremenom uvođenju viza, donosi preko Tvitera.

"Kaznili su građane države koja nema veze sa incidentom na Zabjelu, doprinijeli su ukidanju letova prema Crnoj Gori. Bilo je ljudi koji su dolazili zbog posla, bilo je mnogo turista, a učinili su da Turska razmatra reciprocitet. To što nije reagovala odmah, odluka je velikih sila. Ali, oni su ovo evidentirali i to će nam se vratiti kao bumerang“, rekao je Abazović.

Komentarišući Zakon o strancima, koji je Vlada pripremila, a koji tretira i ovu problematiku, Abazović je kazao da će to "biti tek priča za sebe“.

Ponovio je da je sektor bezbjednosti u vezi sa incidentom na Zabjelu potpuno krahirao, a da su država i njene institucije osramoćeni.

"Uveli su vize građanima Turske za koje se ispostavilo da nisu učestvovali u incidentu. Kada se napravi ovakva greška, neko mora da snosi odgovornost, a ovi ljudi ne samo da ne snose odgovornost, nego o tome ni ne razmišljaju. ANB je potpuno zakazao, MUP je zakazao, a naša spoljna politika pokazala je da se vodi tvitovima, reaguje se emotivno, bez racionalnosti, procjene i ozbiljnosti jedne države“, objasnio je on.

Dodao je da je taj isti sektor bezbjednosti krahirao i kada je riječ o postavljanju spomenika Pavlu Đurišiću, jer „nijesu znali za to, niti kako da spriječe“.

Lider URE podsjetio je da je poslanički klub te partije u Skupštini predložio zakon kojim bi se obeštetili svi radnici čija su preduzeća otišla u stečaj, a nijesu dobili nikakvu nadoknadu od države. Predlog je bio da naknada iznosi 12.000 eura po zaposlenom ili njegovom nasljedniku.

"Nakon duge i teške tranzicije, ti ljudi zaslužuju poštovanje. Ovo bi bila pravda za radnike koji dugo čekaju pozitivan odnos države. Javili su nam se mnogi sa Cetinja, iz Ulcinja, Bara, Pljevalja, Podgorice, iz firmi koje su nekada bile giganti bivše Jugoslavije“, naveo je Abazović.

Iako je, kako kaže, pozvao kolege da zarad dobrobiti radnika koji su gradili Crnu Goru zaborave na sebičnost i politikanstvo, poslanici vladajuće koalicije odbili su da predlog uvrste na dnevni red sjednice Skupštine.

Komentarišući Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, Abazović je rekao da Vlada s pravom može da kaže da je najbolji, jer se promijenila klima u odnosu na našu državu. Kada je riječ o ocjeni 3,62, naveo je da je ona za 0,4 poena bolja od one iz 2022–2023. godine, te da se to dešava u godini kada EU, zbog svoje geopolitičke situacije, pokušava da uradi sve što može.

Kazao je da su modeli o statusu Crne Gore u EU, koji su se mogli čuti, bili ponižavajući. Jedan je predviđao da zemlja ne bi imala pravo glasa nakon pristupanja, što je demantovao šef Delegacije EU u Podgorici Johan Satler, a drugi da bi nove članice mogle biti isključene ako monitoring Unije nakon prijema u članstvo ne bi bio zadovoljavajući.

"To je ponižavajuće. Crna Gora treba da bude 28. punopravna članica. EU ima jedan princip kada se nešto poklapa s njenim interesima, a drugi kada to nije slučaj“, rekao je Abazović, navodeći kao primjer da Unija „nije vidjela genocid u Gazi, ali jeste u mjestu Buča u Ukrajini, gdje je poginulo manje ljudi nego u Gazi“.

Odgovarajući na pitanja gledalaca, Abazović je komentarisao novi ugovor koji je Vlada sklopila sa UAE, a koji se tiče energetike, navodeći da ljudi iz vladajuće većine nastavljaju svoju politiku netransparentnosti gdje se bez tendera dijeli državno zemljište, gdje nemamo kompetetivnost kada su u pitanju resursi Crne Gore, poput energetike.

,"Sve što je pošteno, transparentno, investiciono za Crnu Goru, ja nemam ništa protiv. Drago mi je da je sve više ljudi prihvatilo moju tezu da ne želimo biti narod bez zemlje", kazao je Abazović.

Dodao je da je EPCG tri nedjelje nakon što je iznio podatke potvrdila gubitak od 90 miliona eura. ,,Trebalo im je malo vremena da kažu istinu, ali ona uvijek nađe svoj put. Došli su od 52 miliona eura profita 2023. godine, kada ih je tokom 43. Vlade vodio gospodin Zoran Šljukić, preko 10 miliona eura dobiti 2024. godine, do trenutnih 90 miliona eura gubitka, a još nije kraj godine. U međuvremenu su smijenili izvršnog direktora EPCG, a koliko ja vidim, smiješi se slična sudbina i ovim ljudima koji su na čelu borda direktora", istakao je Abazović.

Na pitanje gledalaca da li podržava povećanje plata zaposlenika u sudskoj i tužilačkoj organizaciji, Abazović je kazao da podržava dodajući da smatra potpuno neprimjerenim da ljudi koji iznose najveći teret posla rade za 600 eura.

Upitan da prokomentariše spoljnu politiku države u svijetlu nedavnih imenovanja u diplomatskoj mreži, Abazović je naveo da nemamo šta da govorimo o diplomatiji kad smo građanima Turske uveli vize preko Tvitera. ,,Izjeda nas partijska država. Ovo je najpartijska Vlada koja je ikad pojavljivala. U vlasti imamo više stranaka, gladnih, željnih svega - dako se najedu više", naznačio je Abazović dodajući da se ove anomalije ne liječe putem kontrolnih saslušanja i Skupštine nego promjenom na narednim izborima.

Na pitanje gledalaca da prokomentariše dešavanja u sektoru zdravstva, Abazović je naveo da imamo lošu situaciju u Opštoj bolnici u Nikšiću, imamo nedostatak sredstava za kupovinu ljekova i imamo polemiku između Ministarstva zdravlja i doskorašnjeg direktora Fonda za zdravstveno osiguranje.

"Na sve ovo imamo Ministarstvo i ministra zdravlja Šimuna koji na sve ovo ćuti i ide samo na neke manje važne konferencije. Lično mislim da najviše što brine od svega je ovo ćutanje, naročito u kontekstu nikšićke bolnice. Ukoliko se ćuti na smrt zdravih beba i ljudi, banalizuje se svaka institucija gdje nenormalne stvari postaju normalne. Hoće li biti neke odgovornosti ovih ljudi? Neće. Isto kao u sektoru bezbjednosti. Ovi ljudi jednostavno nemaju tu komponentu morala u sebi. Samo ne mislite da će ove stvari neko da zaboravi. Doći će vrijeme kad će se morati polagati računi", zaključio je Abazović.