- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Region
19. 03. 2019.
12:34 >> 12:00
19
SUD U HAGU
Sjutra pravosnažna presuda Radovanu Karadžiću
Međunarodni sud u Hagu izreći će sjutra pravosnažnu presudu bivšem predsjedniku Republike Srpske (RS) Radovanu Karadžiću, koga je Haški tribunal 2016. godine nepravosnažno osudio na 40 godina zatvora zbog genocida i zločina protiv čovječnosti u BiH. Na tu presudu, žalbe su uložili i Karadžić i haški tužioci.
Karadžić je zatražio da bude oslobođen ili da mu se ponovo sudi. Tužilaštvo je žalbom zatražilo da Karadžić bude osuđen na doživotni zatvor.
Tribunal je 24. marta 2016. Karadžića proglasio krivim za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika Unprofora za taoce, 1992-95. godine.
Po prvostepenoj presudi, srpske oružane snage, čiji je Karadžić bio vrhovni komandant, sistematski i planski su, u julu 1995, streljale "najmanje 5.115 muslimanskih muškaraca" iz Srebrenice s genocidnom namjerom da ih unište kao etničku grupu.
Pored genocida, Karadžić (73) osudjen je za progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, nehumana djela, terorisanje civilnog stanovništva, nezakonite napade na civile i uzimanje međunarodnih talaca.
Ta krivična djela kvalifikovana su kao zločini protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja rata.
Raspravno vijeće je Karadžića oslobodilo krivice po tački optužnice za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u još sedam bosanskih opština, ocjenjujući da tu optužbu tužilaštvo nije dokazalo.
Presudom je utvrđeno da su zločini, za koje je Karadžić osuđen, bili počinjeni u okviru sveobuhvatnog udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bilo "trajno uklanjanje, putem zločina, Muslimana i Hrvata sa teritorija širom BiH, koje su srpski lideri proglasili svojim".
Karadžić je presudom označen kao ključni učesnik u tom zločinačkom poduhvatu, zajedno sa komandantom Vojske RS Ratkom Mladićem, kome Tribunal sudi po istoj optužnici.
Karadžić je u sudskom pritvoru u Ševeningenu od 30. jula 2008. godine. Vlasti Srbije uhapsile su Karadžića, kako su saopštile 21. jula te godine u Beogradu. Karadžićevi advokati tvrdili su, međutim, da je on bio uhapšen 18. jula i da je tri dana držan na nepoznatom mjestu.
Apelacionim vijećem, koje će izreći pravosnažnu presudu Karadžiću, predshedava sudija Van Jonsen iz Danske. U vijeću su još sudije: Ivo Rosa iz Portugala, Grasijela Santana iz Urugvaja, Hose Solasa iz Španije i Vilijam Sekule iz Tanzanije.
Vijećem je predsjedavao američki sudija Teodor Meron, ali se on povukao pošto je Karadžićeva odbrana tražila njegovo izuzeće zbog navodne pristrasnosti.
Prvu optužnicu protiv Karadžića, Haški tribunal podigao je u julu 1995. godine.
Коментари19
Остави коментар