[ BBC ]

Kako je rat u Gazi uticao na preraspodjelu moći

Dvije godine rata u Gazi ostavile su posljedice koje su se osjetile daleko izvan granica ove male teritorije. Uz sukob koji se proširio na Liban, Siriju, Iran i Jemen, analitičari kažu da je rat preoblikovao i Bliski istok i odnos svijeta prema njemu.

"Mislim da ne možemo dovoljno da naglasimo koliko će region i čitav svijet biti promijenjeni poslije ove dvije posljednje godine", kaže doktorka Džuli Norman, docentkinja za politiku i međunarodne odnose na Univerzitetskom koledžu u Londonu (UCL).

Napad na jug Izraela, koji je predvodio Hamas 7. oktobra 2023. godine, bio je najsmrtonosniji napad na Izrael u njegovoj istoriji.

Ubijeno je oko 1.200 ljudi, a još 251 je uzeto za taoca.

"Napad je razbio pretpostavku da je bezbjednost Izraela nedodirljiva", rekla je Sanam Vakil, direktorka programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u Četam hausu.

Izrael, koji kontroliše vazdušni prostor, obalu i zajedničku granicu Gaze, odgovorio je snažnom vojnom silom. Prema podacima Hamasovog Ministarstva zdravlja, koje Ujedinjene nacije smatraju pouzdanim, tokom naredne dvije godine poginulo je više od 68.000 Palestinaca.

Doktorka Norman kaže da su trauma i razaranje izazvani u Gazi "izvan svake mjere" i da će "trajati generacijama", dok je uticaj napada Hamasa na Izrael, između ostalog i uzimanje talaca, "zauvijek promijenio njegovo društvo".

Napad 7. oktobra pokrenuo je "domino efekat" u regionu.

Pošto je Izrael odgovorio vazdušnim napadima, oružane grupe u savezu sa Hamasom — Hezbolah iz Libana i Huti iz Jemena — pokrenule su udare na Izrael.

Zajedno sa Sirijom i Hamasom, te grupe dio su labavog saveza koji je Iran podržavao oružjem i sredstvima, nazivajući ga "osovinom otpora".

Izrael "živi u vatrenom prstenu" i pokušava da odvrati te grupe, kaže američki političar Eliot Abrams. Ali poslije 7. oktobra, "Izrael je zaključio da odvraćanje ne funkcioniše".

"Zato je prvo napao Hamas, potom Hezbolah, a zatim i sam Iran. To je prava promjena u izraelskoj analizi sopstvene bezbjednosne situacije", dodaje on.

U septembru 2024. Izrael je detonirao eksplozive u hiljadama pejdžera i voki-tokija u Libanu, a potom pokrenuo žestoko bombardovanje i kopnenu ofanzivu na jugu zemlje.

U izraelskim vazdušnim napadima poginulo je više visokih zvaničnika Hezbolaha, među kojima i lider Hasan Nasralah.

Dva mjeseca kasnije, pobunjenici u Siriji pokrenuli su ofanzivu protiv režima Bašara al-Asada, čija je 24-godišnja vladavina okončana u roku od dvije nedjelje.

Doktorka Norman kaže da su promjene u regionu odigrale ulogu u padu Asadovog režima, kao i pritisak iznutra.

Sa oslabljenim Hezbolahom i Iranom, Asadova vlada "nije imala oko sebe one koji bi je održali na vlasti".

Novi predsjednik Sirije, bivši islamistički borac Ahmed al-Šara, izjavio je da njegova vlada ne želi rat sa Izraelom i da neće dozvoliti da strane sile koriste Siriju za napade.

Prijetnja potpunog rata Izraela i Irana visila je nad Bliskim istokom decenijama.

Ali, sve do tada, Hezbolahov arsenal služio je za odvraćanje izraelskog napada na iranska nuklearna postrojenja. To se promijenilo kada su tenzije eskalirale do razmjene vazdušnih napada.

U aprilu 2024, oktobru 2024. i junu 2025. Izrael je napao nuklearne i vojne lokacije u Iranu, pokrenuvši dvanaestodnevni rat.

Sjedinjene Američke Države pridružile su se napadima 2025. godine, prije nego što su zajedno sa Katarom posredovale u sporazumu o primirju između Irana i Izraela.

Kao posljedica svega, Abrams kaže da je iranski sistem posredničkih napada "praktično razmontiran", a Hamas, Hezbolah i Iran "mnogo slabiji".

Rusija je padom Asadovog režima izgubila ključnog saveznika i vojno uporište u regionu, dok je Kina, prema analitičarima, doživjela slabljenje uticaja.

Turska, međutim, gradi blisko savezništvo sa novom sirijskom vladom.

Ona je, uz Egipat i Katar, imala ključnu ulogu u postizanju primirja u Gazi.

U septembru 2025. Izrael je izvršio vazdušni napad na lidere Hamasa u Dohi, što je izazvalo diplomatsku krizu sa Katarom.

Abrams vjeruje da je taj napad bio "prekretnica koja je rat privela kraju".

Tramp je potom izvršio pritisak na izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da zaustavi rat i izvini se Kataru, dok su Katar, Egipat i Turska pomogli Hamasu da prihvati Trampov predlog o prekidu vatre.

Nekoliko zapadnih zemalja, uključujući Francusku, Veliku Britaniju, Kanadu i Australiju, priznalo je palestinsku državu, što je dodatno ohrabrilo taj proces.

Sporazum o prekidu vatre iz oktobra postignut je dok je rastao bijes javnosti zbog izraelske vojne kampanje i humanitarne katastrofe u Gazi.

UN su zaključile da je u Gazi zavladala glad i optužile Izrael za genocid nad Palestincima, što je Izrael negirao.

"Posljedice izraelskog militarističkog pristupa sada su se pretvorile u otpor koji je Izrael doživio međunarodno i regionalno, gdje je izolovaniji nego decenijama unazad", kaže doktorka Vakil.

Uprkos neizvjesnostima oko razoružanja Hamasa, raspodjele novca i budućnosti palestinske državnosti, doktorka Norman smatra da je Bliski istok "potpuno promijenjen", sa "preorijentacijom odnosa i obnovljenom pažnjom svijeta".

Nada se, kaže, da će ta pažnja "dovesti do nove posvećenosti miru, a ne novim sukobima".