- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Svijet
21. 06. 2021.
21:51 >> 21:52
PODACI EEA
Umeo, Tempere i Funšal imaju najčistiji vazduh u Evropi
Najčistiji vazduh u Evropi imaju švedski grad Umeo, Tampere u Finskoj i Funšal u Portugalu, prema podacima Evropske agencije za životnu sredinu (EEA).
Gradovi sa najzagađenijim vazduhom su Novi Sonč u Poljskoj, Kremona u Italiji i Slavonski Brod u Hrvatskoj.
Stanovnici više od polovine od 323 grada u kojima je mjeren kvalitet vazduha tokom 2019. i 2020. udišu zagađen vazduh, a najveći dio njih nalazi se u Poljskoj i Italiji.
Dobar kvalitet vazduha ima 127 gradova, što znači da je u tim mjestima nivo finih čestica prašine prečnika manjeg od 2,5 mikrometra (PM2,5) ispod granične vrijednosti od 10 mikrograma po kubnom metru vazduha, koju je ustanovila Svjetska zdravstvena organizacija.
U prvih 10 gradova, sa koncentracijom PM2,5 ispod pet mikrograma po kubnom metru, nalaze se još dva grada u Švedskoj - Stokholm i Upsala, tri grada u Estoniji - Talin, Narva i Tartu, kao i norveški Bergen i španska Salamanka.
Evropska unija je odredila 25 mikrograma PM2,5 po kubnom metru kao godišnju graničnu vrijednost. Svi gradovi koji imaju veći nivo PM2,5 od toga svrstani su u kategoriju gradova sa veoma lošim kvalitetom vazduha.
U toj kategoriji je pet gradova u Poljskoj, Hrvatskoj i Italiji.
EEA je rangirala gradove od najčistijih do najzagađenijih na osnovu prosječnog nivoa PM2,5 tokom posljednje dvije kalendarske godine.
Čestice PM2,5 su najopasnije po ljudsko zdravlje, jer su veoma male i lagane, pa mogu da dopru duboko u pluća, pa čak i u krvotok, izazivajući prijevremenu smrt od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti.
Iako je zabilježeno znatno poboljšanje kvaliteta vazduha u Evropi za posljednjih 10 godina, najnovija procjena EEA pokazuje da je izloženost finim čestičnim materijama 2018. bila uzrok oko 417.000 prijevremenih smrti u 41 evropskoj zemlji.
Izvršni direktor EEA Hans Brojninks izjavio je da novi prikaz kvaliteta vazduha po gradovima koji je EEA pokrenula prošle sedmice omogućava građanima da sami vide kakvo je stanje u njihovim gradovima u poređenju sa drugim djelovima Evrope.
"To pruža konkretne i lokalne informacije koje mogu da osnaže građane da od svojih lokalnih vlasti traže da se pozabave tim problemom. To će pomoći svima nama da postignemo cilj nultog zagađenja u EU", rekao je Brojninks.
Коментари0
Остави коментар