P. R. [ Beta ]

Ruski dronovi nad Poljskom efikasno siju dezinformacije i strah

Upad najmanje 19, po nekim procjenama 25 ruskih dronova u noći na srijedu 10. septembra, duboko u vazdušni prostor Poljske, bez žrtava i uz zanemarljivu štetu, kratkoročno je pokazao jedinstvo NATO-a u odbrani istočnog krila i za Rusiju nepoželjno iznenadno faktičko jačanje protivvazdušne odbrane od Crnog mora do Baltika u novoj misiji Istočna straža.

U najnovijoj anketi agencije IBRIS za poljsku novinsku agenciju PAP, upad bespilotnih letjelica bez presedana, i po broju i po tome što su došle i preko teritorije Bjelorusije, a ne samo Ukrajine, gdje bi se to moglo objasniti kao greška, odrazio se u jačanju povjerenja Poljaka u armiju, takođe bez presedana.

Dok je 2016. godine 69 odsto Poljaka imalo povjerenja u vojsku, anketa poslije upada dronova pokazala je čak 93 odsto – što je, po ocjeni sociologa, dobra ilustracija kako geopolitika redefiniše povjerenje u institucije u Poljskoj.

Jednako od 2016. godine raste povjerenje u zapadne saveznike kojima sada vjeruje 75,7 odsto Poljaka iz anketa IBRIS-a, dok u novoj anketi Instituta za istraživanja Polster svega 33 odsto ispitanika odgovorilo je da ne vjeruje da bi im saveznici, recimo SAD, Francuska ili Njemačka pomogli. Međutim, 67 odsto je uvjereno da bi svakako pritekli u pomoć.

Dronovi nisu uspjeli ni da prodube razdor na poljskoj političkoj sceni jer su premijer Donald Tusk sa svojim ministrima i predsjednik Karol Navrocki na tren zakopali ideološke i dnevnopolitičke sjekire – bar kada je bezbjednost Poljske u pitanju.

Navrocki i Tusk zajedno su zatražili aktiviranje člana 4 Sporazuma NATO-a o konsultacijama kada je nekoj od članica ugrožena bezbjednost ili teritorijalni integritet, a za par dana, kao plod toga, počela je nova misija Istočna straža.

Poljskoj u pomoć stižu avioni iz Francuske, Švedske, Velike Britanije, Njemačke, Česi su odmah poslali helikoptere adaptirane i za obaranje dronova, a Holandija je odlučila da Poljskoj pozajmi dvije od tri baterije protivraketnog sistema Patriot koje ima.

Obični jeftini dronovi-mamci pokazali su se ipak kao efikasno oružje.

Internet su u prvi mah preplavili komentari da su dronovi ukrajinski i osveta za to što je Poljska ukinula dijelu ukrajinskih izbjeglica dječji dodatak, odnosno da Ukrajinci, na čelu sa predsjednikom Zelenskim, pokušavaju da uvuku Poljsku i NATO u rat sa Rusijom.

Analiza evropske grupe Res Futura pokazala je da je već u prvom danu nakon upada društvene mreže preplavio prije antiukrajinski nego proruski narativ, koji je za upad okrivio Ukrajince – bilo da su u pitanju ukrajinski, a ne ruski dronovi, bilo da ih Ukrajina namjerno nije oborila kako bi upali u Poljsku i uvukli NATO u rat.

„Čak 38 odsto komentara na internetu izgleda tako. Treba konačno da jasno priznamo: izgubili smo tu bitku u ratu sa Rusijom. Od 2022. godine Rusija nastoji da promijeni imidž Ukrajinaca u očima Poljaka. Da ih promijeni iz žrtava u pohlepne ratne huškače koji od nas uzimaju novac i još traže da umjesto njih ratujemo“, kazao je za portal Onet.pl Mihal Fedorovič, poljski ekspert za sajber bezbjednost.

Poraz u tom informativnom ratu oko javnog narativa ublažio je bar djelimično niz izjava – od predsjednika Navrockog, preko premijera Tuska, do opozicije: lidera konzervativnih nacionalista, bivšeg premijera Jaroslava Kačinjskog, i lidera dijela radikalnih nacionalista Kšištofa Bosaka – da je nesumnjivi krivac za upad Rusija i da ne treba tražiti druge neprijatelje ni na istoku ni na zapadu.

Dok je u prva dva dana poslije upada 38 odsto komentara na Fejsbuku krivilo za to Ukrajinu, poslije nedjelju dana, prema anketi agencije IBRIS, čak 81,7 odsto Poljaka smatra da su dronove poslali Rusi i to ciljano. Svega 10,6 odsto anketiranih slaže se sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom da su možda dronovi upali u Poljsku greškom.

Uz sijanje dezinformacija, dronovi efikasno siju strah i nepovjerenje u poljske institucije i vlasti – od Vlade i predsjednika do lokalnih – jer se one tek uče kako da obavještavaju stanovništvo o prijetnjama.

Vlasti su se našle na udaru kritika jer nisu obavijestile stanovništvo još tokom upada dronova, kada su nastojale da izbjegnu paniku, budeći ljude sirenama i SMS porukama upozorenja.

Ali vlast je poslužila kao meta i kada je lično premijer Donald Tusk u ponedjeljak šturo obavijestio da je neutralizovan dron koji je nadlijetao rezidenciju predsjednika Navrockog u Varšavi, a uhapšeno dvoje – Ukrajinac i Bjeloruskinja.

Pokazalo se da je samo dvoje mladih, 21-godišnji Ukrajinac i 17-godišnja Bjeloruskinja, pilotiralo dronom na zabranjenom mjestu, ali prema analizi Res Futura čak 67 odsto komentara ocijenilo je to kao medijski teatar vlade da vještački izazove osjećaj ugroženosti.

„Za svega nekoliko minuta na ruskim društvenim mrežama, prije svega Telegramu, pojavio se izraz ‘dron igračka’ koji kompromituje poljsku vladu, a što je bitno – to su počeli da ponavljaju Poljaci, a ne, kao kod upada dronova, botovi“, kazao je Fedorovič.

Zbunjenost, atmosferu nesigurnosti i nepovjerenja dobro ilustruje i vijest o panici zbog navodnog napada hemijskim oružjem u unutrašnjosti Poljske, kada su zbog ruskih operacija u Ukrajini ponovo dignuti borbeni avioni, a mještani prijavili sumnjivu nepoznatu masu na krovovima kuća u jednom naselju.

Pokazalo se da je u pitanju običan ptičji izmet, pošto se na iznenadni jak zvuk preplašeno diglo i razletjelo veliko jato ptica sa obližnje poljane.

Češki analitičar Martin El upozorio je da takve provokacije, uz izvrdavanje američkog predsjednika Donalda Trampa da na njih jasno reaguje, stvaraju na istočnom krilu NATO-a svojevrsnu sivu zonu straha, nepovjerenja i nesigurnosti običnih ljudi.

„U njoj na stanovništvo padaju ostaci dronova ili se dešavaju druge stvari koje izazivaju strah. A vojnici škrguću zubima što nemaju odgovarajuće oružje ni mandat da na njih adekvatno reaguju. Putin, dakle, ni nema potrebu da započinje rat protiv NATO-a za koji ni nema dovoljno snage“, ocijenio je El.