M.V. [ Beta ]

Džonson: Žao mi je zbog grešaka

Bivši britanski premijer Boris Džonson nazvao je danas javnu istragu o korona virusu, koja je u svojim nalazima objavljenim u četvrtak kritikovala njegovo postupanje sa pandemijom, "očajnički nekoherentnom".

Prema nalazima istrage, oko 23.000 smrtnih slučajeva moglo je da bude izbjegnuto u Engleskoj da je prvi karantin na početku pandemije korona virusa uveden ranije.

Uprkos širenju virusa u svijetu, britanska vlada koju je tada predvodio konzervativni premijer Boris Džonson, prekasno je shvatila težinu stanja, ukazuju nalazi.

"Više od tri godine posle završetka pandemije, oni se i dalje svađaju oko toga šta je pošlo po zlu", napisao je Džonson u svojoj kolumni u desničarskom tabloidu Dejli mejl. 

"I dalje mi je duboko žao zbog grešaka koje je napravila vlada koju sam vodio i pun sam saosjećanja prema svima koji su patili. Sve što mogu da kažem jeste da su svi učesnici dali sve od sebe, pod posebno teškim okolnostima“, dodao je 61-godišnji bivši lider konzervativaca.

On je ocijenio da su nalazi javne istrage "zbunjujući i očajnički nekoherentni".

Prema njegovim riječima, istraga nije uspjela da odgovori na dva suštinska pitanja - odakle je došao virus, i koliko je koštao karantin.

Grupa porodica čiji su članovi umrli od korona virusa pozvala je u petak na povlačenje svih finansijskih i institucionalnih beneficija koje uživa bivši premijer.

"Nedopustivo je da se od ožalošćenih porodica očekuje da subvencionišu način života čovjeka čije su odluke dovele do smrti naših voljenih", navodi se u saopštenju te grupe.

Velika Britanija ima jedan od najvećih brojeva smrtnih slučajeva u Evropi povezanih sa pandemijom, sa oko 226.000 smrtnih slučajeva.

Istraga je ukazala na odgovornost tadašnje vlade, koja je početkom 2020. godine ocijenjena kao previše "optimistična" prema širenju virusa.

Dodaje se da je stav samog Borisa Džonsona, premijera od 2019. do 2022. godine, "potkopao ozbiljnu poruku koju je trebalo da prenese javnosti".

Dodaje se da je "toksična i haotična" kultura ponašanja u Dauning stritu na početku pandemije ometala "inteligentno donošenje odluka".

Zabave u rezidenciji premijera – nazvane "partigejt", koje su kasnije doprinijele padu Borisa Džonsona – "potkopale su povjerenje javnosti u zvanične odluke" i povećale rizik da Britanci prestanu da se pridržavaju karantina, navodi se u istrazi.