IVP UPOZORAVA

Državni službenici nezaštićeni od rada na crno

Neshvatljivo je da, država zaposlenim u privatnom sektoru pruža pravo da nakon okončanja ugovora na određeno nastave sa radom na neodređeno, dok svojim službenicima ili namještenicima ne nude takvu mogućnost, saopšteno je iz Instituta za vladavinu prava.

Institut za vladavinu prava (IVP) upoznao je ministarku rada i socijalnog staranja Zoricu Kovačević sa predlogom da se izmijeni Zakon o državnim službenicima i namještenicima, jer po stavu Vrhovnog suda Crne Gore državni službenici koji nakon okončanja ugovora na određeno nastave sa radom nemaju pravo na transformaciju u ugovor na neodređeno, čime su dovedeni u nepovoljniji položaj od zaposlenih iz privatnog sektora koji to pravo uživaju po Zakonu o radu.

Institut u saopštenju, podsjeća da prema Zakonu o radu kada zaposleni nastavi da radi kod poslodavca nakon isteka ugovora na određeno, smatraće se da je zaključio ugovor na neodređeno.

“Po osnovu ovog rješenja, državni službenici su podnosili tužbe protiv države nakon čega je Vrhovni sud Crne Gore zauzeo stav, koji slijede nižestepeni sudovi, da oni nemaju pravo na ovu zaštitu, jer se na njih primjenjuje Zakon o državnim službenicima i namještenicima”, poručuju iz IVP.

Zakon o državnim službenicima i namještenicima je, kako navode, propisao da pitanja koja nisu regulisana tim zakonom primjenjuju opšti propisi o radu, a to je Zakon o radu, pa je nejasno kako onda državni službenik nema pravo na zaštitu ukoliko nastavi da radi nakon isteka vremena na koji je zaključio ugovor na određeno.

U saopštenju ističu i da ovakvim stavom Vrhovnog suda imamo situaciju da ukoliko zaposleni u privatnom sektoru nastavi da radi nakon što mu je istekao ugovor na određeno, poslodavac mora sa njim da zaključi ugovor na neodređeno. Međutim, u identičnoj situaciji, ovu obavezu nema država kao poslodavac.

“Kako je u Crnoj Gori država najveći poslodavac onda je paradoksalno da država upravo svojim zaposlenima ne pruža onu zaštitu koju pruža zaposlenima u privatnom sektoru”, poručuju iz IVP.

Neshvatljivo je da, kako ističu, država pruža zaposlenom u privatnom sektoru pravo koje, kao poslodavac, ne pruža svom službeniku ili namješteniku.

“Stoga, ako Vrhovni sud smatra da državni službenik ili namještenik nema pravo na zaštitu po rješenju iz Zakona o radu, onda je potrebno isto takvo rješenje propisati u Zakonu o državnim službenicima i namještenicima”, poručuju iz Instituta za vladavinu prava.

IVP podsjeća da je Državna revizorska institucija (DRI) u svom izvještaju konstatovala da je država zbog izgubljenih sudskih sporova, uključujući i radne sporove, za poslednje četiri godine isplatila 71 milion eura.

“Institut za vladavinu prava izražava nadu da će Ministarstvo rada i socijalnog staranja prihvatiti ovaj predlog kako bi državni službenici imali istu zaštitu u slučaju rada na crno, koju imaju i zaposleni iz privatnog sektora”, poručuju iz Instituta za vladavinu prava.