Objavila: M.M.Lj.

ANALIZA HRA

Zaštititi pravo na suđenje u razumnom roku

Pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, zahtjev za ubrzanje postupka i tužba za pravično zadovoljenje koriste se i dalje malo u odnosu na ukupan broj zaostalih predmeta u sudovima. Oba sredstva u praksi i dalje nisu dovoljno djelotvorna za ubrzanje postupka i zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, samtraju u Akciji za ljudska prava (HRA).

“U periodu 2011-2015 predsjednici sudova su prihvatili tek svaki četvrti zahtjev za ubrzanje postupka, dok je Vrhovni sud usvojio svaku drugu tužbu. U više od 1/4 predmeta u kojima je Vrhovni sud utvrdio kršenje prava na suđenje u razumnom roku, predsjednici sudova su prethodno odbili zahtjeve za ubrzanje tih postupaka. Prihvatanje kontrolnih zahtjeva u čak 2/3 slučajeva nije dovelo i do stvarnog ubrzanja sudskih postupaka u zakonom predviđenom roku od 4 mjeseca”, navodi se u saopštenju.

Predsjednici sudova, kako smatraju u HRA, treba da preispitaju praksu odlučivanja o kontrolnim zahtjevima i obezbijede da u svakom slučaju u kome prihvate kontrolni zahtjev to i dovede do ubrzanja postupka u skladu sa zakonskim rokom.

“U praksi Vrhovnog suda ne postoji jasan kriterijum za utvrđivanje visine pravičnog zadovoljenja (nematerijalne štete) zbog kršenja prava na suđenje u razumnom roku, kakav primjenjuje Evropski sud za ljudska prava. Nije obezbijeđeno ni da presuda, kojom se usvoji tužba i utvrdi kršenje prava, dovede do hitnog okončanja postupka, pa je predložena promjena prakse i prava da bi se to obezbijedilo”, navodi se u saopštenju.

Istraživanje koje je sprovela advokatica Darka Kisjelica u okviru projekta ”Monitoring reforme pravosuđa” je trebalo da bude objavljeno u aprilu 2016. godine, ali je usporeno prvo odbijanjem Osnovnog suda u Podgorici i Višeg suda u Podgorici da obezbijede pristup informacijama, a zatim kašnjenjem Agencije za zaštitu podataka o ličnosti i pristup informacijama od osam mjeseci da odluči po žalbama protiv odluka sudova.

“Agencija je trinaest puta prekršila zakonski rok za odlučivanje o žalbama, a upravna inspekcija je onda neopravdano propustila da sankcioniše takvo postupanje. Ova nezakonita ponašanja državnih organa predstavljaju ilustrativan primjer sistemske opstrukcije reformi u Crnoj Gori”, kazali su iz HRA.