- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
15. 11. 2018.
16:42 >> 16:18
BAKOVIĆ PORUČIO
Spriječiti posljedice koje pritvor može imati na migranate
Alternativnim mjerama preveniraju se ozbiljne posljedice koje pritvor može imati na fizičko i psihičko zdravlje migranata i tražioca azila, a u crnogorskom zakondavstvu potrebno je razraditi međunarodne standarde u toj oblasti.
To je ocijenjeno na pres konferenciji „Pravni i praktični aspekti djelotvornih alternativa pritvoru u kontekstu migracija“, koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), u saradnji sa institucijom Ombudsmana, a u okviru saradnje sa projektom “Djelotvorne alternative pritvoru u kontekstu migracija: razmjena iskustava i primjena”, koji sprovodi Savjet Evrope.
Projekt koordinator u CEDEM-u, Ognjen Marković, istakao je da je korišćenje alternativa imigracionom pritvoru neophodno radi poštovanja međunarodnih standarda o ljudskim pravima u pojedinim slučajevima, uključujući, kako je naveo, relevantnu jurisprudenciju Evropskog suda za ljudska prava.
„Alternative mogu da spriječe ozbiljne posljedice, koje pritvor može da ima na fizičko i psihičko zdravlje migranata i tražilaca azila, a posebno onih koji pripadaju nekoj od ranjivih kategorija“, rekao je Marković.
Prema njegovim riječima, jedan od najvećih izazova u oblasti migracija u kontekstu sve većeg priliva migranata i nezakonitog prelaska graničnih prelaza i ilegalnog boravka na teritoriji jedne države, je obezbjeđivanje poštovanja dostojanstva svakog pojedinca i njegove lične slobode i bezbjednosti.
„To je propisano članom 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, uz pažljivo ispitivanje svih okolnosti prilikom ograničavanja te slobode, zadržavanja i pritvaranja“, pojasnio je Marković.
On je kazao da su, međunarodni standardi u oblasti poštovanja prava stranaca u Crnoj Gori, u kontekstu ograničenja slobode kretanja i uvođenja alternativnih mjera pritvaranju, inkorporirani u nacionalno zakonodavstvo, ističući da isti nisu dovoljno razrađeni, „naročito kada govorimo o raznovrsnosti i normiranju većeg broja alternativnih mjera propisanih međunarodnim pravnim dokumentima“.
„Naime, iako su alternativne mjere, po prvi put, definisane u novom Zakonu o strancima, što je izuzetno veliki iskorak u odnosu na prethodni, i koje zadovoljavaju standarde evropske pravne regulative, ne možemo govoriti o tome da je zakonski okvir u potpunosti usklađen sa međunarodnim stanadardima, kada je u pitanju propisivanje i drugih alternativnih mjera koje nisu ozakonjene u crnogorskom pravnom sistemu“, rekao je Marković.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković, ocijenio je da je Crna Gora u velikoj mjeri uskladila zakonodavstvo u toj oblasti sa međunarodnim standardima, Alternativnim mjerama preveniraju se ozbiljne posljedice koje pritvor može imati na fizičko i psihičko zdravlje migranata i tražioca azila, a u crnogorskom zakondavstvu potrebno je razraditi međunarodne standarde u toj oblasti.
To je ocijenjeno na pres konferenciji „Pravni i praktični aspekti djelotvornih alternativa pritvoru u kontekstu migracija“, koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), u saradnji sa institucijom Ombudsmana, a u okviru saradnje sa projektom “Djelotvorne alternative pritvoru u kontekstu migracija: razmjena iskustava i primjena”, koji sprovodi Savjet Evrope.
Projekt koordinator u CEDEM-u, Ognjen Marković, istakao je da je korišćenje alternativa imigracionom pritvoru neophodno radi poštovanja međunarodnih standarda o ljudskim pravima u pojedinim slučajevima, uključujući, kako je naveo, relevantnu jurisprudenciju Evropskog suda za ljudska prava.
„Alternative mogu da spriječe ozbiljne posljedice, koje pritvor može da ima na fizičko i psihičko zdravlje migranata i tražilaca azila, a posebno onih koji pripadaju nekoj od ranjivih kategorija“, rekao je Marković.
Prema njegovim riječima, jedan od najvećih izazova u oblasti migracija u kontekstu sve većeg priliva migranata i nezakonitog prelaska graničnih prelaza i ilegalnog boravka na teritoriji jedne države, je obezbjeđivanje poštovanja dostojanstva svakog pojedinca i njegove lične slobode i bezbjednosti.
„To je propisano članom 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, uz pažljivo ispitivanje svih okolnosti prilikom ograničavanja te slobode, zadržavanja i pritvaranja“, pojasnio je Marković.
On je kazao da su, međunarodni standardi u oblasti poštovanja prava stranaca u Crnoj Gori, u kontekstu ograničenja slobode kretanja i uvođenja alternativnih mjera pritvaranju, inkorporirani u nacionalno zakonodavstvo, ističući da isti nisu dovoljno razrađeni, „naročito kada govorimo o raznovrsnosti i normiranju većeg broja alternativnih mjera propisanih međunarodnim pravnim dokumentima“.
„Naime, iako su alternativne mjere, prvi put, definisane u novom Zakonu o strancima, što je izuzetno veliki iskorak u odnosu na prethodni, i koje zadovoljavaju standarde evropske pravne regulative, ne možemo govoriti o tome da je zakonski okvir u potpunosti usklađen sa međunarodnim stanadardima, kada je u pitanju propisivanje i drugih alternativnih mjera koje nisu ozakonjene u crnogorskom pravnom sistemu“, rekao je Marković.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković, ocijenio je da je Crna Gora u velikoj mjeri uskladila zakonodavstvo u toj oblasti sa međunarodnim standardima, podsjećajući da je donijela Zakon o međunarodnoj i privremnoj zaštiti stranaca i novelirala Zakon o strancima.
„Prema raspoloživim informacijama u Crnoj Gori noć provede u prosjeku 120 do 130 migranata. Izražene migracije i raseljavanja predstavljaju veliki izazov za države, pa i za Crnu Goru i njene institucije, a posebno sa aspekta poštovanja ljudskih prava migranata“, istakao je Baković.
Prema njegovim riječima, zato je obaveza svih da preuzmu korake u skladu sa mandatom, kako bi, kako je naveo, omogućili da proces prevaziđu što lakše, „a u skladu sa standardima pristupanja u zaštiti migranata, koji su definisani u brojnim dokumentima UN-a, Savjeta Evrope i Evropske unije, a koji čine dio međunarodnog prava ljudskih prava, međunarodno humanitarnog i izbjegličkog prava.
Baković je ukazao da se u Analizi Upravnog komiteta za ljudska prava ukazuje na standarde Evropskog suda za ljudska prasva i drugih tijela u vezi sa imigracionim pritvorom i lišavanjem slobode i alternativama pritvoru.
On je ukazao da se u Analizi navodi da se alternativama preveniraju ozbiljne posljedice koje pritvor može imati na fizičko i psihičko zdravlje migranata i tražioca azila.
„Opravdano se naglašava da je pritvaranje ranjivih osoba, a naročito djece, posebno problematično u smislu poštovanja prava i blagostanja“, rekao je Baković.
Zamjenica šefa Odjeljenja nezavisnih tijela za ljudska prava u Direktoratu za ljudska prava i vladavinu prava u SE, Lilja Gretarsdottir, koja je predstavilaanalizu „Pravni i praktični aspekti djelotvornih alternativa pritvoru u kontekstu migracija“ Upravnog komiteta za ljudska prava, ocijenila je da se najveće praznine nalaze u tome da se alternativne mjere nedovoljno koriste.
Коментари0
Остави коментар