[ Objavila: J.B.Č. ]

BAKOVIĆ POZIVA

Više raditi na zadovoljenju potreba OSI

Uprkos zajedničkim naporima nadležnih organa i organizacija civilnog društva, mora se više i efikasnije raditi kako bi OSI mogle na kvalitetan način da zadovolje sve zdravstvene, obrazovne, socijalne i druge potrebe, kazao je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković.

Povodom 03. decembra, Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, Zaštitnik podsjeća da su OSI izložene diskriminatornom tretmanu zbog nepristupačnog fizičkog okruženja, informacija, komunikacija i javnog saobraćaja, neadekvatne politike zapošljavanja, manjka usluga servisa podrške kao i nedovoljne primjene instituta afirmativne akcije i razumnog prilagođavanja.

"Iako je uspostavljen dobar zakonodavni okvir za zaštitu od diskriminacije osoba sa invaliditetom, ovu oblast karakteriše nepotpuna primjena propisa, a zabrinjava činjenica da u budžetu nema jasnih i prepoznatljivih linija za sprovođenje zakona, politika i programa za ostvarivanje prava osoba sa invaliditetom, te posebno za primjenu Strategije za integraciju osoba sa invaliditetom", navodi se u saopštenju.

Akcioni plan za prilagođavanje 13 prioritetnih objekata u javnoj upotrebi za pristup, kretanje i upotrebu licima smanjene pokretljivosti i licima sa invaliditetom za 2014. godinu, kako je kazao, do sada je rezultirao prilagođavanjem samo pet objekata.

"Još uvijek nije uspostavljena jedinstvena baza o osobama sa invaliditetom, a one same često trpe posljedice diskriminacije u odnosu na vrstu oštećenja ili invaliditeta, stepen oštećenja, vrijeme i uzrok nastanka, godine starosti i svrhu za koju se utvrđuje invaliditet. Nepostojanje akta o jedinstvenom tijelu vještačenja, koji prepoznaju uporedni pravni sistemi, nerijetko predstavlja prepreku u ostvarivanju prava u svim područjima društvenog života u kojima se ona priznaju na temelju nalaza i mišljenja tijela za vještačenje", kazao je Baković.

On ističe da je neupitna i potreba mijenjanja propisa kojima se utvrđuje potpuno ili djelimično oduzimanje poslovne sposobnosti na neodređeno vrijeme. Trba ga, kaže zamijeniti modelom koji neće prepoznavati potpuno lišenje poslovne sposobnosti, niti lišenje na neodređeno vrijeme, već razvijati model odlučivanja uz podršku.

"Osobama sa invaliditetom još uvijek nije omogućeno da efektivno učestvuju u postupcima pred organima javne vlasti, pa usljed nepristupačnog fizičkog okruženja i nepristupačnih informacija i komunikacija (Brajevo pismo, tumačenje znakovnog jezika, alternativni načini komunikacije, lako čitljivi formati) bivaju uskraćeni da učestvuju u postupku u punom kapacitetu stranke. Zaštitnik u svojim izvještajima ukazuje i na mali broj pokrenutih sudskih postupaka za zaštitu od diskriminacije
osoba sa invaliditetom, što ukazuje na moguću nedovoljnu informisanost o pravima i raspoloživim
mehanizmina zaštite", kazao je.

Bakovića posebno zabrinjava podatak iz Strategije za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti u Crnoj Gori da blizu 60% osoba sa invaliditetom živi na granici siromaštva ili ispod nje.

"To govori da ova populacija spada u najsiromašnije i najmarginalizovanije društvene grupe. Pored navedenih problema, iz organizacija osoba sa invaliditetom ukazuju i da ne mogu da ostvare većinu usluga podrške za život u zajednici, kakve su personalna asistencija, pomoć u kući, tumačenje i prevođenje na znakovni jezik i druge usluge koje doprinose deinstitucionalizaciji i samostalnom životu", navodi se u saopštenju.

Zaštitnik ocjenjuje da je uočljiv napredak u sprovođenju inkluzivnog obrazovanja i unapređenju zakonodavnog okvira u cilju osiguranja jednakih mogućnosti obrazovanja za sve osobe sa smetnjama i teškoćama u razvoju, odnosno odrasle sa invaliditetom.

U instituciji Zaštitnika zapaža se trend povećanog broja pritužbi u ovoj oblasti, a u posljednjem izvještaju o radu Zaštitnik je dao više preporuka za unapređenje stanja.