GLOBALNA STUDIJA

Crnogorski adolescenti po visini drugi na svijetu

Nova globalna studija sa 65 miliona djece i adolescenata iz oko 200 zemalja, uključujući i Crnu Goru, pokazala da su crnogorski adolescenti i dalje među najvisočijim u svijetu, ali i da loša ishrana može uticati na razlike u visini kod vršnjaka i do 20 centimetara.

Ovo istraživanje je obuhvatilo mjerenja u periodu od 1985. do 2019. godine i potvrdilo da najviši devetnestogodišnjaci u 2019. godini žive u sjeverozapadnoj i centralnoj Evropi, odnosno u Holandiji, Crnoj Gori, Danskoj i Islandu.

Sa druge strane, najniži devetnaestogodišnjaci u 2019. godini žive u južnoj i jugoistočnoj Aziji, Latinskoj Americi i istočnoj Africi, odnosno u Istočnom Timoru, Papua Novoj Gvineji, Gvatemali i Bangladešu.

Profesor UCG Stevo Popović koji je zajedno da prof. Duškom Bjelicom učestvovao u ovom istraživanju je istakao da najviši 19-godišnjaci žive u Holandiji (183,8 cm), zatim u Crnoj Gori (183,3 cm), Estoniji (182,8 cm), Bosni i Hercegovini (182,5 cm), Islandu (182,1 cm), Danskoj (181,9 cm), Češkoj (181,2 cm), Letoniji (181,2 cm), Slovačkoj (181,0 cm), Sloveniji (181,0 cm), dok najviše 19-godišnjakinje žive u Holandiji (170,4 cm), Crnoj Gori (170,0 cm), Danskoj (169,5 cm), Islandu (168,9 cm), Letoniji (168,8 cm), Estoniji (168,7 cm), Srbiji (168,3 cm), Češkoj (168,0 cm), Litvaniji (167,6 cm), Američkoj Samoi (167,6 cm)“.

Najveća poboljšanja u prosječnoj visini djece tokom perioda od 35 godina zabilježena su u zemljama čije su ekonomije u razvoju, kao što su Kina, Južna Koreja i neki djelovi jugoistočne Azije. Takođe, globalni poredak po visini za Veliku Britaniju pogoršao se tokom posljednjih 35 godina.

Kako ističu na UCG, U ovoj globalnoj studiji, objavljenoj u prestižnom svjetskom časopisu "The Lancet“, koje je predvodio Imperijal koledž iz Londona, utvrđena je visina i težina djece i adolescenata školskog uzrasta širom svijeta, na uzorku od 65 miliona djece, uzrasta od pet do 19 godina iz, tačnije 193 zemlje.

Utvrđena je razlika od 20 cm između 19-godišnjaka u najvišim i najnižim nacijama. U Bangladešu i Gvatemali, nacijama sa najnižim djevojkama na svijetu, prosječna devetnaestogodišnjakinja je iste visine kao prosječna jedanestogodišnjakinja u Holandiji, zemlji sa najvišom prosječnom visinom, i kod dječaka i kod djevojčica.

"Međunarodni tim koji potpisuje ovu studiju upozorava na to da izuzetno promjenljiva ishrana u djetinjstvu, posebno nedostatak kvalitetne hrane, može dovesti do usporenog rasta i porasta dječje gojaznosti - što utiče na djetetovo zdravlje i blagostanje tokom cijelog života", ističe se u saopštenju UCG.

Studija je takođe utvrđivala indeks tjelesne mase (BMI) kod djece i adolescenata, odnosno mjeru odnosa visine i težine, koja daje odgovor da li osoba ima adekvatnu težinu u odnosu na svoju visinu.

Analizom je utvrđeno da su devetnaestogodišnjaci sa najvećim indeksom tjelesne mase pronađeni na pacifičkim ostrvima, Bliskom Istoku, SAD-u i Novom Zelandu.

Indeks tjelesne mase devetnaestogodišnjaka je bio najniži u zemljama južne Azije, poput Indije i Bangladeša. Razlika između najmanjeg i najvećeg BMI je imao raspon oko devet jedinica (ekvivalentno oko 25 kg težine).

Zdrav rast do pete godine, manje brige o ishrani kasnije

Profesor Majid Ezati, jedan od vodećih autora ove studije, je istakao da djeca u nekim zemljama zdravo rastu do pete godine, ali zaostaju tokom godina svog školovanja. To pokazuje da postoji disbalans između ulaganja u poboljšanje ishrane predškolaraca i djece školskog uzrasta i adolescenata.

"Ovo pitanje je posebno važno tokom pandemije COVID-19 kada su škole zatvorene širom svijeta, a mnoge siromašne porodice nijesu u stanju da obezbijede adekvatnu ishranu za svoju djecu", ističe Ezati.

Dr Andrea Rodriguez Martinez, jedna od vodećih autora ove studije, je istakla da saznanja do kojih su došli, trebalo bi da izazovu donošenju mjera koje povećavaju dostupnost i smanjuju troškove zdrave hrane, jer će to pomoći djeci da postanu viša bez dobijanja prekomjerne težine.

"Te inicijative uključuju bonove za zdravu hranu za porodice sa niskim prihodima i besplatne programe zdravog školskog obroka koji su posebno ugroženi tokom pandemije. Ove akcije bi djeci omogućile da postanu viša bez dobijanja prekomjerne težine, uz cjeloživotne koristi za njihovo zdravlje i blagostanje“, ističe Martinez.