[ B.B. ]

KONFERENCIJA U KOLAŠINU

Edukacija i saradnja krucijalni za smanjenje rizika od katastrofa

Značaj regionalne i međunarodne saradnje u oblasti smanjenja rizika od katastrofa je krucijalan, a to uključuje saradnju u razvoju politika i strategija, zajedničke izgradnje kapaciteta, sprovođenja zajedničkih projekata i inicijativa, razmjene iskustava i modela dobrih praksi, kao i međusobne pomoći i podrške i zajedničkog odgovora na elementarne nepogode i druge nesreće, zaključeno je na konferenciji "Smanjenje rizika od katastrofa i značaj prekogranične i regionalne saradnje" koja je odražana u Kolašinu.

Značaj regionalne i međunarodne saradnje u oblasti smanjenja rizika od katastrofa je krucijalan, a to uključuje saradnju u razvoju politika i strategija, zajedničke izgradnje kapaciteta, sprovođenja zajedničkih projekata i inicijativa, razmjene iskustava i modela dobrih praksi, kao i međusobne pomoći i podrške i zajedničkog odgovora na elementarne nepogode i druge nesreće, zaključeno je na konferenciji "Smanjenje rizika od katastrofa i značaj prekogranične i regionalne saradnje" koja je odražana u Kolašinu.

Kako su ocijenili učesnici skupa, klimatske promjene i globalno zagrijavanje uzrokoju porast elementarnih nepogoda u svijetu, predstavljajući jednu od većih prepreka za dostizanje održivog razvoja. Alarmantna situacija po ovom pitanju zahtijeva hitne pojačane napore i aktivnosti, da se izgrade zajednice koje su otporne na katastrofe i obezbijedi adekvatna zaštita ljudi, životne sredine, kulturnih i materijalnih dobara, kao i aktivnu uključenost svih relevantnih aktera.

"U sprovođenju mjera i prioriteta Sendai okvira za smanjenje rizika od katastrofa, neophodno je razumijevanje rizika od donosioca odluka na svim nivoima, predstavnika relevantnih institucija i organizacija, ali i samih građana, kao i značajno investiranje u ovu oblast. Procjene rizika na nacionalnom i lokalnom nivou su ključni dokumenti i polazne osnove za planiranje mjera i aktivnosti u oblasti smanjenja rizika od katastrofa, koje je neophodno redovno donositi i ažurirati", navodi se u zaključcima skupa koji je organizovao FORS Monetenegro.

Neophodno je donošenje odgovarajuće strateške i planske dokumentacije na državnom i lokalnom nivou, prilagođene datom kontekstu, uslovima i mogućnostima, kao i na nivou pojedinačnih institucija, organizacija i društava koje za to imaju zakonsku obavezu.

"Potrebni su nam usklađeni, standardizovani i interoperabilni podaci. Takođe nam je potrebno da se nadopunjujemo na ekspertizu, iskustva, sisteme i mehanizme jedni drugih, i da razmjenjujemo znanja, iskustva, naučene lekcije i modele dobre prakse. Prekogranično mapiranje rizika, geo informacije, prognoziranje i sistemi ranog upozorenja su ključni dio ovog novog pristupa znanju o rizicima. Pandemija COVID-19 sa kojom se trenutno suočavamo predstavlja pravi primjer sistemske prirode rizika i međusobne povezanosti između zemalja, ekonomija i društava. Prevencijom spašavamo živote. A ako želimo da sprečavamo, moramo da investiramo. Ekonomskom aspektu smanjenja rizika od katastrofa moramo posvetiti značajnu pažnju, budući da mnoge analize i studije danas potvrđuju da investicije u smanjenje rizika od katastrofa i finansijske strategije doprinose velikim uštedama u odgovoru na nepogode i troškovima obnove", naglašeno je na skupu.

Za postizanje konkretnih rezultata u smanjenju rizika od katastrofa, kako se dodaje, poseban naglasak treba da bude na konstantnom unapređivanju ljudskih i tehničkih kapaciteta učesnika u sistemu zaštite i spašavanja, kao i povezanih institucija i organizacija.

Sa edukacijom o rizicima od katastrofa treba početi od ranog uzrasta, i posebnu pažnju treba posvetiti edukaciji djece i omladine, od predškolskih do visokoškolskih obrazovnih institucija.

"Veoma značajnu ulogu u procesu edukacije i informisanja imaju mediji, kako za razumijevanje rizika, tako i prilikom različitih vrsta nepogoda, kao i civilni sektor. Radio i Televizija Crne Gore kao nacionalni javni medijski servis treba da ima posebnu ulogu u edukaciji i informisanju građana, kroz promovisanje preventivnih mjera, blagovremeno informisanje o rizicima i aktivnostima koje treba preduzeti u slučaju određene nepogode, ali i davanju doprinosa razlici između širenja panike i obavještavanja javnosti. U tom cilju treba raditi na organizaciji posebnih TV i radio emisija i priloga koji bi bili posvećeni smanjenju rizika od katastrofa", navodi se u saopštenju.

Kako je istaknuto, dostupni fondovi Evropske unije, kao i fondovi drugih međunarodnih organizacija, predstavljaju veoma značajan izvor finansiranja za unapređivanje sistema zaštite i spašavanja, i potrebno je raditi na jačanju kapaciteta za povlačenje dostupnih sredstava, jer od pripremljenosti zavisi stepen iskorišćenosti ove podrške u oblasti smanjenja rizika od katastrofa.

"Važan resusr u smanjenju rizika od katastrofa predstavljaju volonteri i njihovo angažovanje i djelovanje može
predstavljati veoma važan element u prevenciji, pripremljenosti i odgovoru na nepogode. U tom cilju je potrebno raditi na razvijanju kulture volonterizma u oblasti zaštite i spašavanja, jačanju kapaciteta dobrovoljnih društava i organizacija slične prirode, kao i prenosu modela dobrih praksi iz zemalja u kojima volonteri imaju često i ključnu ulogu prilikom događanja elementarnih nepogoda i drugih nesreća", zaključeno je na skupu.