A.J. [ Krsto Gazivoda, TVCG ]

REAKCIJA NUŽNA

Klimatske promjene ugrozile i živi svijet na Skadarskom jezeru

Nedostatak snijega ove sezone u našoj zemlji samo je jedan od pokazatelja da klimatske promjene uzimaju maha. Isto tako ne zaobilaze ni biljni i životinjski svijet. Struka poručuje da brojnim vrstama prijeti izumiranje ukoliko ne uspiju da se prilagode. Sagovornici TVCG poručuju da je saradnja građana i institucija važna kako bi se posljedice klimatskih promjena ublažile.

Klimatske promjene koje ne zaobilaze ni Crnu Goru, umnogome utiču na živi svijet oko nas. U nacionalnom parku Skadarsko jezero zbog toga su ugroženi brojni organizmi, kojima prijeti nestanak.

"Međutim negativni uticaji koji su na Skadarskom jezeru ugrožavaju biljne vrste, mahovine a takođe ugrožavaju beskičmenjake koje zahvaljujući pamćenju ne mogu da isprate promjene ovih ciklusa", kaže biolog Boris Gligorović za Televiziju Crne Gore.

Ivana Mitrović iz Agencije za zaštitu životne sredine navodi da nisu samo beskičmenjaci ugroženi, već su ugroženi i organizmi koji se njima hrane jer su oni prehrambeni resursi jezera.

"Tako da su ugroženi i ribe i vodozemci, i gmizavci i ptice", navodi Mitrović.

I upravo ptice, koje su nekada bile simbol nacionalnog parka, u opasnosti su što zbog klimatskih promjena, tako i ljudskog faktora. Marija Stanišić iz CZIP-a ističe da se dešava fluktoacija vode na Skadarskom jezeru.

"To dodatno utiče na vrste kao što su čigra ili pelikani. Taj proces koji vodi emisija štetnih gasova u atmosferu to se ne rješava", kaže Stanišić.

Gligorović ističe da je to povezano sa antopogenim uticajima, odnosno uticajem čovjeka poput eksploatacije šljunka, zagađenja poput kanalizacionih voda koje dospijevaju iz gradova u slivnom području rijeka Zete i Morače, donose ogroman broj materija koje zagađuju jezero.

A šta nama predstavlja Skadarsko jezero? Po riječima ekologa sistem koji, osim što je bogat biljnim i životinjskim vrstama, jeste i mehanizam odbrane od klimatske krize.

"Jedno mjesto koje će nam omogućiti opstanak jer je najveći rezervoar pitke vode, a takođe zbog toga što sam mehanizam biljnih vrsta koje žive tu, mahovina i močvarna staništa, predstavljaju područje koje ublažava negativni efekat klimatskih promjena", navodi Gligorović. 

Kako bismo ublažili klimatske promjene i njihove posljedice, stručnjaci kažu da u rješenje tog problema treba uključiti više sektora.

Stanišić navodi da je potrebno uspostaviti multisektorski pristup u kom treba da bude uključen ne samo sektor zaštite životne sredine već i šumarstva, vodoprivrede, energetike i saobraćaja.

I upravo iz Agencije za zaštitu životne sredine apeluju da se o očuvanju jezera edukuju građani koji žive u njegovoj blizini.

"Da se ponaša u skladu sa održivim razvojem i da resurs Skadarskog jezera koriste na održiv način", kaže Mitrović. 

A da nam živi svijet ne bi nestao pred očima, potrebne su sistemske promjene za ublažavanje posljedica klimatskih promjena.