[ Mina ]

LJUDSKA PRAVA

Alternativne sankcije za manje gužve u zatvoru

Crna Gora, Srbija i Albanija imaju problem sa smještajnim kapacitetima u zatvorima, a jedno od rješenja mogu biti i alternativne sankcije, ocijenjeno je danas na Odboru za ljudska prava i slobode.

Članovi tog skupštinskog tijela održali su danas sjednicu sa delegacijom predstavnika institucija Obudsmana i službenika zatvora iz Srbije i Albanije, koji borave u posjeti Crnoj Gori u sklopu projekta „Izgradanja društva bez torture i nekažnjivosti na zapadnom Balkanu“.

Predsjednik Odbora, Halil Duković, rekao je da se u rješavanju zatvorskih kapaciteta nameću dva problema.

„Prvo, proširenje zatvorskih kapaciteta, a drugo uvođenje alternativnih sankcija, kojim bi smanjili priliv zatvorenika na izdržavanje kazne“, naveo je Duković.

On je podsjetio da je Crna Gora promijenila Krivični zakonik i uvela alternativne snakcije, navodeći da su kapaciteti, s kojima zatvori raspolažu, još nedovoljni i stalno se konstatuje prenatrpanost zatvora.

„Ostaje briga da što više smanjimo priliv ljudi na izdržavanje kazne jer će nam kapaciteti sa kojima raspolažemo, ako se kriminal održi na ovom nivou, biti mali“, upozorio je Duković.

On smatra da Crna Gora mora više uradit na alternativnim sankcijama, ne umanjujući krivično djelo koje je neko uradio.

Predstavnik Inicijative za mlade Srbije Aleksandar Sekulić rekao da u toj zemlji i dalje postoje problemi sa ljudskim pravima, iako je država u zakonodavstvu obavezana da poštuje ta prava.

„Ti problemi su manji nego što su ikada bili. Gotovo da ne postoji nijedna oblast lišavanja slobode, koju možemo smatrati u sastavu sistema u Srbiji, koja nije unaprijeđena poslednjih godina, ali i dalje postoje problemi koji uočavaju mediji“, naveo je Sekulić.

Prema njegovim riječima, jedan od najprepoznatljivih problema je preopterećenost zatvorskih kapaciteta u Srbiji, gdje se trenutno, kako je naveo, nalazi više od deset hiljada zatvorenika, „dok su kapaciteti manji“.

„Bitno je istaći da i osobe lišene slobode imaju svoja ljudska prava i dostojanstvo i to nije zahtjev koji se uspostavlja samo pred cijelo društvo, kao mjera naše čovječnosti. To je ujedno i logičan zahtjev“, rekao je Sekulić.

On smatra da će se osoba lišena slobode, čije se dostojanstvo i ljudska prava poštuju, susresti sa manjim rizikom da se vrati u te ustanove.

Direktor uprave za održavanje zatvora u Albaniji, Palj Marku, rekao je da se i u toj državi problemi tiču prepukiranosti smještajnih kapaciteta u zatvoru.

„Veliki problemi imamo sa prenatrpanošću zatvora, ali mi smo predzeli aktivnosti da to riješimo i imamo u fazi izgradnje tri institucije“, naveo je Marku.

Kako je kazao, drugi problem se odnosi na harminizacija domaćeg zakondavstva sa pravom Evropske unije.

Milan Radović iz crnogorske Inicijative za ljudska prava rekao je da se projekat Izgradnja društva bez torture i nekažnjivosti na zapadnom Balkanu realizuje u saradnji sa Inicijativom mladih za ljudska prava iz Srbije, Albanskim rehabilitacionim centrom za žrtve torture i traume i Međunarodnim centrom za rehabilitaciju žrtava torture iz Danske.

„Projekat će trajati još godinu i po. Projekat ima za cilj da podigne kapacitete svih subjekata koji se nastoje boriti da dođemo do nivoa kada možemo kazati da naša društva, na ovom dijelu Evrope, jesu društva bez torture koja tome teže“, naveo je Radović.