Mina-business

KLJUČ DOBROG POSLOVANJA

Motivacija doprinosi uspješnijem poslovanju

Razumijevanje različitih izvora motivacije zaposlenih, razvoj individualnog pristupa u tom procesu, kao i način za poboljšanje motivisanosti ključni su za poslovanje uspješnih preduzeća, ocijenio je ekspert iz te oblasti, Marko Polovina.

On je kazao da je motivisani radnik posvećen radu i preduzeću, a samim tim i dvostruko produktivniji, što su potrvrdila i istraživanja iz te oblasti.

„Istraživaanja su pokazala i da motivisani radnik pet puta češće ostaje duže na poslu, šest puta je energičniji, a bolovanje uzima deset puta puta manje od nemotivisanog”, rekao je Polovina na predavanju o motivaciji zaposlenih koje je za nosioce sertifikata Excellent SME organizovala Privredna komora (PKCG).

On je dodao da radnik koji ima dovoljno motivacije pomaže kolegama 33 odsto više od zaposlenih koji su manje srećni, pokreće pitanja o rezultatima rada 46 odsto češće od drugih, a trećinu je bolji u postizanju ciljeva.

„Motivisani zaposleni koriste talente, pokazuju odličan učinak i prirodno su inovativni i efikasani. Oni su emotivno zainteresovani za ono što rade i to stalno proširuju i nadograđuju“, naveo je Polovina.

Preduzeća koja prema međunarodno priznatoj metodologiji COFACE imaju pozitivne ocjene o bonitetu, posebnu pažnju posvećuju motivisanju zaposlenih.

PKCG od novembra izdaje sertifikata SME Excelent Montenegro, u saradnji sa agencijom COFACE, a do sada je više od 150 preduzeća pozitivno ocijenjeno po toj metodologiji.

Polovina je saopštio da motivacija predstavlja sposobnost za promjenu ponašanja, odnosno nagon koji podstiče na djelovanje, jer je ljudsko ponašanje uvijek usmjereno prema nekom cilju.

„Postoji intrinzična, unutrašnja motivacija, vođena ličnim interesovanjima, željama i potrebom za ispunjenjem, kao i ekstrinzična, inicirana spoljašnjim faktorima, što uključuje nagrade, pohvale i unaprijeđenja“, objasnio je Polovina.

Prema njegovim riječima, mjere za podizanje motivacije su individualne, što podrazumijeva plaćanje na osnovu performansi, realistične radne ciljeve, intenzivan trening, mjerenje performansi i feedback, promociju na osnovu učinka, kao i proširivanje i produbljivanje posla.

„Takođe, mjere za motivaciju mogu biti i grupne, kao što su autonomne radne grupe, takmičenje između grupa, nagrađivanje na grupnoj umjesto na individualnoj osnovi i organizacione mejre, koje uljučuju rotacije poslova, decentralizaciju strukture, dugoročno zapošljavanje zbog povećanja lojalnosti i povezivanje ličnih nagrada sa učinkom organizacije“, naveo je Polovina.

On smatra da novac nije jedini motivator, ali da ostvaruje siguran uticaj na ponašanje zaposlenih, pri čemu treba da bude direktno u vezi sa traženim ponašanjem, dok nagrađivanje mora da uslijedi odmah i da bude dosljedno.

„Efekat promjene ponašanja i stavova pod uticajem novca je često kratkotrajan. Novac je bolje sredstvo za privlačenje i zadržavanje zaposlenih, nego za promjenu ponašanja“, ocijenio je Polovina.

On je naveo i da novac nije univerzalni pokretač, jer ne utiče na zadovoljenje svih motiva i ne pospješuje svaku vrstu mentalne aktivnosti. Posebnu pažnju bi, prema njegovim riječima, trebalo posvetiti angažovanosti zaposlenih, jer ih to čini produktivnijim.

„Zaposleni su angažovani kada znaju šta se od njih očekuje, imaju odgovarajuće materijale i opremu za rad, mogućnost da svaki dan rade ono u čemu su najbolji, kao i kada dobiju nagradu ili pohvalu za dobro obavljen posao“, kazao je Polovina.

On smatra da je za angažovanost, između ostalog, bitno i da je pretpostavljenom ili nekome na poslu, stalo do zaposlenih kao osoba, da se podržava njihov razvoj, uvažava njihovo mišljenje i da misija kompanije čini da osjećaju da rade važan posao.

Neopodan je, prema riječima Polovine, individualni pristup problemu motivisanosti zaposlenih, pri čemu treba obratiti pažnju na generacijske razlike.

»Samo srećan zaposleni doprinosi kompaniji u pravoj mjeri. Potrebno je stvoriti adekvatno radno okruženje i dati smisao poslu, uključiti zaposlene u donošenje odluka, dati povratnu informaciju i omogućiti autonomiju u radu“, zaključio je Polovina.