[ Izvor: PR Centar, Objavila: M.M.Lj. ]

"SMART START"

Socijalno preduzetništvo definisati zakonom

Socijalno preduzetništvo predstavlja odličan osnov za razvoj dobre ekonomije, koja prati standarde Evropske unije, kada je riječ o rješavanju društvenih i socijalnih problema, a njegovu definiciju potrebno je uvrstiti u Nacrt zakona o privrednim društvima.

To je saopšteno na finalnom događaju u okviru projekta Smart Start "Održivi uticaj organizacija civilnog društva kroz socijalno preduzetništvo i inovacije u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, Srbiji i Turskoj", koji je organizovao Institut za preduzetništvo i ekonomski razvoj (IPER).

Predstavnica IPER-a Biljana Sekulić, kazala je da se projekat sprovodio u pet država, da je u toku njegove implementacije bilo dosta izazova, uzimajući u vidu činjenicu da ne postoji zakonski okvir kojim je regulisano socijalno preduzetništvo.

„Projekat je imao zadatak da kreira povoljan ambijent za socijalna preduzeća, da jača njihovu dugoročnu održivost, kroz šeme grantova, da podstakne na umrežavanje i razmjenu znanja i iskustva, da promoviše i ujedini dobre prakse iz regiona“, navela je Sekulić.

Ona je podsjetila da je prva aktivnost IPER-a bila javni poziv organizacijama da se pridruže ako žele da razvijaju socijalna preduzeća, pojašnjavajući da su primili 51 aplikaciju, od kojih je 49 ušlo u uži krug, „a nakon toga smo objavili listu od njih 20 koje su ušle u Smart Start program edukacije“.

„20 organizacija je ušlo u proces treninga i razvoj biznis plana, pet je odustalo u toku izrade, 15 je apliciralo za grant šeme uz biznis plan. Pet nezavisnih evaluatora je bilo angažovano za procjenu biznis planova, uključujući i finansijske institucije“, navela je Sekulić.

Kako je rekla, u avgustu 2017. imali su deset organizacija dobitnika grantova u iznosu od 5.553 eura, a u okviru takmičenja za duštvene inovacije, podržali još dvije organizacije sa manjim grantovima.

Sekulić je ocijenila da organizacije civilnog društva mogu da budu sjajni inkubatori socijalnog preduzentništva.

Ona smatra da rješavanje društvenih i socijalnih problema može da krene od organizacija civilnog duštva, ocjenjujući da je potrebno osigurati da civilni sektor ima okvir u kojem može da djeluje.

„Neophodan je adekvatan pravni okvir za socijalna preduzeća, start up fondovi i obrtni fondovi, savjetovanje i metorstvo, kreiranje pozitivnog odnosa prema socijalnim preduzećima, kontinuiran razvoj znanja i vještina, kao i promocija dobrih praksi i sličnih priča“, navela je Sekulić.

Predstavnik Centra za promociju civilnog društva Sarajevo, Damir Zeković je, obraćajući se u video poruci, ocijenio da je nakon 40 mjeseci implementacije, Smart Start projekat postigao nevjerovatne rezultate.

„Iza nas je preko hiljadu sati edukacije, preko 200 mentora u zemljama Zapadnog Balkana i Turske, 100 organizacija koje su učestvovale u programu, dodijeljenih 330 hiljada eura za 60 organizacija civilnog društva i mnoštvo naučenih lekcija“, naveo je Zeković.

Predstavnik Montenegro biznis alijanse, Milan Dragić, kazao je da socijalno preduzetništvo u Crnoj Gori još uvijek nije prepoznato kao poseban oblik djelovanja, odnosno oblik vršenja privredne djelatnosti.

On je ocijenio da institucionalni okvir za socijalno preduzetništvo ima slične nedostatke kao i regulatorni.

„U Crnoj Gori ne postoji nijedan državni organ koji je direktno nadležan za ovu oblast. Postojeće nadležnosti državnih organa odnose se na druge oblasti koje u određenoj mjeri dotiču i socijalno preduzetništvo. Naša obaveza je da se ovakvo stanje što prije promijeni“, poručio je Dragić.

On je pozvao nadležne institucije da uključe definiciju socijalnog preduzeća u nacrt zakona o privrednim društvima, s obzirom da još uvijek nije donešen taj akt.

Lejla Abdić, predstavnica Udruženja Roditelji, koje je dobitnik granta u okviru Smart Start projekta, objasnila je da su u toj organizaciji bili u dilemi da li da preko nevladine organizacije rade komercijalne aktivnosti, ili da osnuju DOO.

„Zaključili smo da NVO treba da ostane neprofitan, pa smo se odlučili na korak da osnujemo DOO. Tako je nastala Kreativa Lab – naše socijalno preduzeće. Komercializovali smo sajt roditelji.me, radimo event menadžment i CIK CAK šnajderaj“, navela  je Abdić.

Ona je pojasnila da su, u okviru Smart Starta, obnovili radionicu, dobili dvije nove industrijske mašine, i aktivno pokrenuli proizvodnju platnenih igračaka za djecu.

Marko Maraš, osnivač veb platforme seljak.me, takođe dobitnik granta, rekao je da je njegova ideja bila da kreira veb sajt na kojem ljudi koji se bave poljoprivredom mogu da prodaju svoje proizvode ili da ih kupe.

Sajt seljak.me, kako je pojasnio, nudi besplatno oglašavanje.

On je kazao da ga dosta ljudi pita zašto ne naplaćuje oglase.

Miluša Žugić, predstavnica Udruženja za pomoć licima ometenim u psihofizičkom razvoju, koja je uz pomoć granta IPER-a otvorila frizersko-kozmetički salon u kojem rade osobe sa invaliditetom, kazala je da se projekat bazirao na unapređenje i proširenje usluga prvog frizerskog salona u Crnoj Gori u kojem rade osobe sa invaliditetom.

Kako je istakla, motiv za otvaranje frizerskog salona je bilo da se stvori socijalno preduzeće koje će obučavati i zapošljavati osobe sa invaliditetom.

Direktorica IPER-a, Dragana Radević, kazala je da vjeruje da su sprovedene aktivnosti u okvoru projekta osnažile svaku organizaciju pojedinačno da u budućnosti samostalno i direktno može da koristi sredstva Evropske unije.

Ona je najavila da će danas, sa organizacijama dobitnicima granta, podnijeti inicijativu Ministarstvu ekonomije da se u okviru tekuće javne rasprave za Zakon o privrednim društvima uvrsti forma socijalno preduzeće.