Milica Stijepović, TVCG [ B.B. ]

IZ MLINARSKE INDUSTRIJE NAPOMINJU

Potrebne robne rezerve i jačati primarnu proizvodnju

Iskustva u mlinarskoj industriji pokazuju da u ovakvim situacijama država mora da ima rezerve. Sagovornici TVCG navode i značaj jačanja primarne proizvodnje.

Cijena pšenice na berzi u Čikagu porasla je 5,6 odsto. Slično je i sa bezom u Francuskoj. To je i najviši nivo od 2012. godine. Rusija i Ukrajina učestvuju sa oko 30 odsto u svjetskom izvoztu pšenice.

Ovako stanje neminovno će se odraziti i na naše tržište, smatra privrednik Žarko Rakčević
koji je od 2003. u mlinarskoj industriji.

"Onemogućena je trgovina iz crnomorskih luka, ogroman je rizik, nema trgovačkih brodova i dolazi do poremećaja u snabdijevanju", kazao je Rakčević.

Iskustva u mlinarskoj industriji, smatra Rakčević, govore da bi kao država trebali imati rezerve osnovnih životnih namirnica za tri mjeseca.

Branko Ćetković, inženjer prehrambene industrije zalaže se za jačanje primarne proizvodnje koja je uvezana sa sektorom prerade.

Samo u 2020. za uvoz brašna izdvojeno je 15 miliona eura. U novonastalim okolnostima na tržištu Ćetković očekuje da će svako nastojati da sačuva zalihe za sebe i to će se sigurno dovesti do poremećaja na tržišti i odraziti se na mogućnost nabavke, a cijena će biti neuporedivo veća.

Potrebe za pšenicom na godišnjem nivou procjenjuju se na 90.000 tona. Saobraćaj trgovačkih brodova iz Azovskog mora je stopiran, voziz crnomorske regije trenutno je onemogućen.

Zbog ratnih dešavanja očekuje se povećanje cijena. Ova situacija samo dodatno ukazuje na potrebu postojanja robnih rezervi, kaže Rakčević.

"Rezerve tih osjetljivih roba zbog kojih može da trpi stanovništvo Crne Gore, ipak, moraju biti pod kontrolom države", kaže Rakčević.

Situacija u ovo oblasti se dodatno komplikuje. Na novosadskoj berzi danas cijena pšenice je 33,5 dinara. Prodavci su stopirali prodaju, očekujući nove informacije o globalnom poremećaju.