B.Č.J. [ Mina ]

USSCG

Keković: Apelovaćemo na nadležne da spriječe povećanje režijskih troškova

Građani će predstojeću zimu dočekati sa velikom zebnjom i strahom i na rubu egzistencije, saopštili su iz Unije slobodnih sindikata (USSCG) i dodali da će ta radnička asocijacija ponovo apelovati na donosioce odluka da spriječe povećanje režijskih troškova.

Generalni sekretar USSCG, Srđa Keković, kazao je da uz najavljeno povećanje režijskih troškova, kao i svakodnevnih potreba domaćinstva za nabavkom hrane, sredstava za ličnu higijenu i ostalog, neće biti lako preživjeti predstojeću zimu.

„USSCG će ponovo apelovati prema donosiocima odluka da spriječe povećanje režijskih troškova - električne energije, vode, čistoće, deponije, a to je već učinila kada je najavljeno poskupljenje električne energije od oko pet odsto od januara, jer bi povećanje istih drastično uticalo na dodatni pad već ionako veoma niskog životnog standarda građana“, rekao je Keković u intervjuu agenciji Mina-business.

On smatra da su subvencije za najugroženiji sloj društva neophodne, jer bez njih domaćinstva sa minimalnim primanjima - bilo da se to odnosi na minimalnu zaradu, penziju ili socijalna davanja, posebno na sjeveru zemlje, neće biti u prilici da obezbijede dovoljno ogrijeva.

Keković je podsjetio da je prosječnom domaćinstvu u toj regiji potrebno barem 15 metara drva, što prelazi iznos od hiljadu EUR za grejnu sezonu.

Unija je u prethodnom periodu podnosila više inicijativa prema Vladi i Ministarstvu finansija u cilju regulisanja cijena osnovnih životnih namirnica, ali i cijena goriva, kao jednog od najvažnijih inputa od kojeg u velikoj mjeri zavise i cijene ostale robe i usluga.

Ta inicijativa je rezultirala smanjenjem akciza na naftu i naftne derivate, te je prethodnu turističku sezonu Crna Gora dočekala sa gotovo najnižim cijenama u regionu, od čega je imala višestruke koristi.

„Ove godine je USSCG takođe uputila inicijativu, a zatim i urgenciju Ministarstvu finansija, da se ponovo ograniči cijena nafte i njenih derivata, odnosno da se država odrekne dijela prihoda ponovnim umanjenjem akciza. Na našu urgenciju dobili smo odgovor da oni pomno prate situaciju na svjetskom tržištu nafte, te da će reagovati smanjenjem akciza u trenutku kada to ugrozi budžete domaćinstava u Crnoj Gori, te su shodno tome cijene nafte „zamrznute“ na definisanom nivou“, rekao je Keković.

U Uniji, prema njegovim riječima, smatraju da je ta odluka zakašnjela, a budžet građana već uveliko ugrožen, te da je Ministarstvo finansija trebalo davno da umanji akcize, čime bi se, koliko-toliko, doprinijelo poboljšanju životnog standarda građana.

Što se tiče cijena robe i usluga, prema informacijama te sindikalne centralne, cijene pojedinih proizvoda su povećane i preko 100 odsto, iako su inputi u proizvodnji i nabavci te robe i usluga ostali isti, ili se neznatno povećali, a posljednjih mjeseci negdje čak i smanjili.

„Stoga smo tražili da Vlada ograniči prodavcima maržu, barem što se tiče osnovnih životnih namirnica, što je u jednom periodu i bilo na snazi, ali ipak nije urodilo plodom kao što je bilo očekivano, prvenstveno iz razloga što se prodajni objekti nijesu u dovoljnoj mjeri kontrolisali od nadležnog inspekcijskog organa“, poručio je Keković.

On je napomenuo da su cijene osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori među najvisočijima u Evropi, te da nije rijetkost da se osnovni proizvodi, koje konzumira svako domaćinstvo, mogu nabaviti jeftinije u Njemačkoj, uprkos činjenici da je prosječna plata daleko veća nego u Crnoj Gori, a pojedine razvijene zemlje Zapadne Evrope imaju i do pet puta veću zaradu od prosječne u Crnoj Gori.

„Sve navedeno jasno ukazuje u kakvom stanju će naši građani dočekati predstojeću zima, sa velikom zebnjom i strahom i na rubu egzistencije“, upozorio je Keković.

Na pitanje kakav je u ovoj godini bio položaj radnika u Crnoj Gori i da li je zabilježeno neko flagrantno kršenje njihovih prava i u kojim kompanijama, Keković je odgovorio da je godina obilježena brojnim štrajkovima i protestima granskih sindikata i sindikalnih organizacija koje djeluju pri Uniji, ali i van nje.

„Sve te legitimne sindikalne akcije prouzrokovane su, uglavnom, kršenjem osnovnih prava iz rada i po osnovu rada, ili sa ciljem odbrane stečenih prava”, rekao je Keković i podsjetio na štrajkove zaposlenih u Crnogorskom Telekomu, Pošti Crne Gore, Institutu „Simo Milošević“, Port of Adria, RTCG, prosvjeti, željezničkom održavanju.

Prema njegovim riječima, pokušaji obesmišljavanja kolektivnog pregovaranja i socijalnog dijaloga za rezultat su imali bunt zaposlenih koji su, i kroz takav vid sindikalne borbe, usljed izostanka dijaloga, tražili put ka ostvarivanju ili očuvanju svojih prava i u konačnom su okončani na zadovoljstvo zaposlenih.

„Ali, to zadovoljstvo je i zadovoljstvo poslodavaca jer, kako sami kažu, samo zadovoljan radnik je radnik koji daje svoj puni kapacitet i potencijal“, smatra Keković.

Komentarišući situaciju koja je ove godine nastala odlukom Ustavnog suda u vezi sa ukidanjem odredbe Zakona o PIO, nakon koje je jedini uslov za penziju svim građanima bio punih 40 godina staža osiguranja, Keković je kazao je ta sindikalna organizacija ukazivala na štetne posljedice i u više navrata apelovala na tu sudsku instancu da revidira svoj stav.

Kako se to nije desilo, u najkraćem roku su uputili inicijativu za izmjene i dopune Zakona o PIO svim poslaničkim klubovima u Skupštini i Vladi.

Ta inicijativa predviđala je da se starosna granica za odlazak u penziju utvrdi na 64 godine i za muškarce i za žene, sa predlaganjem novog prava, odnosno da se osiguranicima koji imaju 40 godina efektivnog staža prizna pravo na punu starosnu penziju bez obzira na godine života.

U međuvremenu, nakon formiranja 44. Vlade, održana je sjednica Socijalnog savjeta posvećena izmjenama i dopunama Zakona o PIO.

Predstavnici Unije u tom tijelu su podržali predlog Vlade prihvatajući da se, kao konsenzus, u predloženim izmjenama starosna granica utvrdi na 65 godina života i za muškarca i žene, s tim da se u uvrsti i predlog Unije vezan za ostvarivanje starosne penzije sa 40 godina efektivnog staža bez obzira na godine starosti.

„Ujedno, USSCG je insistirala da se paralelno sa izmjenom Zakona o PIO, izmijeni i odredba Zakona o radu, kojom bi se garantovalo zaposlenima koji to žele da mogu ostati na tržištu rada do navršenih 67 godina života, kada bi im radni odnos prestao po sili zakona. Ova inicijativa još od Vlade nije poslata Skupštini, no dobili smo uvjeravanje da će se to desiti tokom prvog kvartala naredne godine“, kazao je Keković.

Na ovaj način, kako tvrdi, ispravila bi se diskriminacija koja postoji između zaposlenih u privredi, kojima radni odnos prestaje sa navršenih 66 godina, i državnih službenika i namještenika, kojima radni odnos prestaje sa navršenih 67 godina života.

„Ujedno, ovim bi se omogućilo zaposlenima da izaberu da li će ostvariti pravo na penziju sa 65 godina života, ili će ostati još dvije godine u radnom odnosu, ukoliko je to povoljnije za njihov ekonomsko-socijalni status“, objasnio je Keković.

Ovu godinu je obilježilo istraživanje USSCG i Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istrazivanja (CEISI) o sindikalnoj potrošačkoj korpi, koja će se sada objavljivati kvartalno.

CEISI je nezavisni centar koji je, u aprilu ove godine, osnovala USSCG u cilju njegovog stavljanja u službu interesa člansva, ali i svih zaposlenih i građana u Crnoj Gori.

CEISI će se baviti temama od značaja za svijet rada i ekonomsko-socijalni položaj zaposlenih i građana, a jedna od njegovih prvih aktivnosti bila je priprema metodologije za izradu sindikalne potrošačke korpe (SPK).

Keković je podsjetio da je Monstat 2018. godine revidirao metodologiju za izradu minimalne potrošačke korpe (MPK), kada je listu prehrambenih proizvoda sa 130 sveo na 92 proizvoda i iz MPK isključio imputiranu rentu za stanovanje.

„Sve ovo je učinjenio bez konsultacije i saglasnosti Socijalnog savjeta kao tijela u kojem participiraju socijalni parneri na nacionalnom nivou i u okviru kojeg se, između ostalog, bave pitanjima od značaja za ostvarivanje ekonomskog i socijalnog položaja zaposlenih i poslodavaca i uslova njihovog života i rada“, tvrdi Keković.

To je, kako je podsjetio, izazvalo ogromno nezadovoljstvo među njihovim sindikalnim članstvom i građanima, zbog čega su došli na ideju o izradi SPK, koja bi reflektovala stvarne troškove četvoročlanog domaćinstva, a koju će, putem veb stranice CEISI-a www.ceisi.me objavljivati na kvartalnom nivou.

SPK sadrži deset katerogija troškova, odnosno sve ono bez čega se ne može zamisliti pristojan život porodice. Osim prehrambenih i proizvoda za higijenu, obuće i odjeće, korpa sadrži troškove sedmodnevnog ljetovanja, sporta i rekreacije, obrazovanja, kao i imputirane rente.

„Prva SPK je objavljena 1. decembra ove godine. Odnosi se na četvrti kvartal i iznosi 1,85 hiljada EUR. Ovako projektovana SPK predstavlja minimum koji je potreban porodici za dostojanstven život u doba inflacije“, objasnio je Keković.

Govoreći o pomacima u dogovoru oko neradne nedjelje, odnosno da za vrijeme turističke sezone jedan broj objekata iz sektora trgovine radi, Keković je rekao da do kompromisa nije došlo.

„I pored najbolje volje da se napravi kompromis kojim bi se zadovoljio interes države da se, zbog potreba turista, u toku turističke sezone uvede rad nedjeljom, a da se istovremeno ne ugroze prava zaposlenih, do tog kompromisa se nije došlo“, kazao je Keković.

Razmatralo se rješenje koje je trebalo biti privremenog karaktera, testirano u samo jednoj godini, koje je podrazumijevalo da, u toku pet mjeseci ljetnje i zimske turističke sezone, trgovci mogu da rade nedjeljom u jednoj smjeni i u samo jednom objektu na teritoriji pojedine opštine.

„Taj kompromis je podrazumijevao i da zaposleni koji je obavljao rad nedeljom ima pravo da kao dan sedmičnog odmora koristi prvu narednu subotu. Na taj način bi zaposleni u trgovini, koji bi tokom sezone radili nedjeljom, u toku mjeseca imali sedmični odmor kroz dva spojena vikenda (subota i nedjelja) i dvije nedjelje, odnosno ukupno šest dana sedmičnog odmora”, precizirao je Keković.

Na pitanje kakav očekuje položaj građana i radničke klase u narednoj godini, Keković je odgovorio da u Uniji očekuju da će Vlada preduzeti brojne aktivnosti kako bi ispunila obećanja koja su data u predizbornoj kampanji, a koja se najvećim dijelom poklapaju sa višegodišnje isticanim inicijativama i zahtjevima te sindikalne organizacije.

„Mi smo predsjedniku Vlade uručili Platformu u kojoj je rukovodstvo USSCG iznijelo naša očekivanja od 44. Vlade, kao i šest rezolucija usvojenih na prošlogodišnjem Kongresu USSCG, kojima se obrađuju teme od izuzetne važnosti za naše članstvo i zaposlene“, naveo je Keković.

Takođe su, kako je podsjetio, 44. Vladi ponudili ruku iskrenog partnerstva na putu evropskih integracija i oblikovanja Crne Gore kao države socijalne pravde.

„USSCG će svoje dalje aktivnosti opredjeljivati u zavisnosti od toga kako će se Vlada odnijeti prema našim inicijativama. Nažalost, moramo da konstatujemo da je odnos Vlade prema poštovanju granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete jedan od neočekivanih konflikata na samom početku rada Vlade i, ujedno, veliki izazov za obje strane, od čijeg ishoda će zavisi naša buduća saradnja“, zaključio je Keković.