POŠTUJE SE PROTOKOL

Vlada: Crna Gora ne otima hrvatsko more

Iz Vlade Crne Gore, reagujući na tekst u hrvatskom dnevnom listu „Slobodna Dalmacija“, poručili su da sa njihove strane nijednom nije prekršen Protokol o privremenom režimu uz južnu granicu iz 2002. godine

U tekstu se navodi da Vlada Crne Gore računa na čak 2.020 kilometa kvadratnih hrvatskog mora, kršeći na taj način Protokol o granicama između Hrvatske i SRJ, kao i da obje zemlje namjeravaju da istražuju ugljovodonik na tom prostoru.

"Povodom tvrdnji iznijetih u subotu, 25. aprila 2015. godine, u hrvatskom dnevnom listu „Slobodna Dalmacija“ u tekstu pod naslovom „Crna Gora otima hrvatsko more i vadit će naftu“ objavljenom na naslovnoj strani i na stranama 2 i 3 saopštavamo javnosti da Vlada Crne Gore ni jednog trenutka nije prekršila Protokol o privremenom režimu uz južnu granicu iz 2002. godine. Stoga je tvrdnja iznijeta u naslovu i u tekstu neistinita", saopšteno je iz Vlade.

Ističe se da je, upravo, Vlada Crne Gore, u cilju zaštite svojih interesa, uložila pregovor hrvatskoj strani i međunarodnim instancama zbog kršenja protokola prilikom raspisivanja hrvatskog tendera za davanje koncesija za istraživanje nafte i gasa u morskom području koji predstavlja spornu teritoriju.

Naglašeno je da tender za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika koji je aktuelan u Crnoj Gori ne primiče se prostoru između azimuta 206 i 231, koje je sporno područje između dvije države.

"Naprotiv, mi smo prvi tender orjentisali na prostor koji pokriva jugoistočni dio podmorja Crne Gore, odnosno prema granici s Albanijom. Ovo je poznato i „Slobodnoj Dalmaciji“ koja je i sama objavila 09. 08. 2013. godine (članak je i danas dostupan na internetu na adresi: http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/218120/Default.aspx) mapu istraživanja koja sama po sebi opovrgava tvrdnje iz današnjeg teksta", isitiče se iz Vlade.

U saopštenju se poručuje da Vlada ostaje posvećena pregovorima oko utvrđivanja konačnog prijedloga teksta posebnog sporazuma kojim bi se dvije države obratile Međunarodnom sudu pravde u Hagu, a u cilju dostizanja konačnog rješenja u najboljem interesu za obje države.