[ Objavio: I. P. ]

FONDACIJA "SVETI PETAR"

Amfilohije priznao da je političar

Građani Crne Gore nijesu iznenađeni što je mitropolit Amfilohije priznao ono što smo odavno znali - da je političar i da će se politikom baviti sve dok oni koji vode državu budu "izdajnici Crne Gore", saopšteno je iz Fondacije "Svetar Petar Cetinjski".

"Ne čekajući Božju pravdu, jer mu se čini da je ona daleko (a njemu se žuri), Amfilohije preuzima ulogu svevišnjeg i poručuje 'glavarima' da 'ne izdaju Svetog Petra Cetinjskog i da se ne prodaju za jeftine pare'. Nije, međutim, precizirao da li to znači da mu ne bi smetalo kad bi se 'glavari' prodavali za skuplje ili za skupe pare", navodi se u saopštenju Fondacije.

Ovim porukama, kako su kazali, mitropolit "indirektno priznaje da njegova vjersko-politička strategija, pa i praksa, nijesu više  u povoljnoj situaciji".

"Ne samo zbog njegovih vlastodržačkih ambicija, nego i zbog sudbine svake okupacije, pa i okupacije SPC, koja ne može zauvijek da traje. A znamo, zna to i Amfilohije Radović, da je okupaciji Cetinjskog manastira, vjekovne rezidencije poglavara Crnogorske crkve i države, kao i prisvajanju drugih crnogorskih hramova i pokretne i nepokretne imovine crnogorske države – istekao rok, i da je to nesnosno stanje suprotno svim principima univerzalnih ljudskih prava, slobodarskoj tradiciji crnogorskog naroda, ali i izvornoj hrišćanskoj etici", navodi se u saopštenju Fondacije.

Zna on, kako su istakli, da pravoslavni kanoni propisuju da u svakoj suverenoj državi postoji autokefalna crkva "u ovom slučaju Crnogorska crkva, koja jedina može biti domicilna, temeljna, pa i državotvorna".

"A sve druge crkve i vjerske organizacije mogu imati sva propovijedna prava, ali ne i pravo da se bore protiv države u kojoj djeluju, još manje da prisvajaju, ili okupiraju tuđu imovinu, što je  učinila Srpska crkva nakon Prvog svjetskog rata u reokupiranoj Crnoj Gori. Nesrećan je Amfilohije Radović što Crna Gora nije ni  29-i, ni 39-i region njegove Velike Srbije, nego država koja gaji prijateljske odnose sa Republikom Srbijom, a sve to je protivno okupatorskim navikama i Amfilohjevoj antihrišćanskoj  praksi. Svoju nervozu g Amfilohije  sve češće prikriva javnim suprotstavljanjem evroatlanskoj politici Crne Gore, a ustvari njemu najviše smetaju suverena Crna Gora i državotvorna Crnogorska crkva. On još ne shvata, ili neće  da shvati, da to što ima dozvolu da gradi višespratne hotele i druge turističke objekte, a da istovremeno nastavlja devastiranje crnogorskih crkava i manastira, te da na crnogorskim planinama postavlja kapelice nalik na onu nekadašnju kapelu kralja Aleksandra sa Jezerskog vrha (Lovćena). On ne želi da shvati da ovo stanje neće dugo da traje, i da mu neće pomoći  mitomanske procesije i  paganski hepeninzi koji nikad nijesu postojali u Crnoj Gori, kao ono bacanje krsta u hladnu Moraču, za kojim plivaju mladići koji vjeruju da su time bliži Bogu, ili bar njegovom političkom izaslaniku Amfilohiju", navodi se u saopštenju Fondacije.

Istakli su da ostaje krupno pitanje što je natjeralo Amfilohija da slijedi primjer muftije Muamera Zukorlića, to jest da "konačno objavi da je političar, iako još zvanično nije formirao partiju, te mu crkveno odijelo i dalje služi kao kostim u naturalističkoj predstavi u kojoj već decenijama igra glavnu ulogu".

"Muka je na Amfilohija Radovića što crnogorski građani godinama protestuju protiv agresivnosti i svetogrđa njegove Mitropolije, odnosno  Crkve, protiv njegove kolekcije ružnh riječi, kletvi i proklinjanja, ali mnogo više protiv njegovog izmišljanja neistina o istoriji Crne Gore  i samostalnosti državotvorne Crnogorske crkve kroz vjekve. Prije 12 godina svaku mjeru je prevršilo amfilohijevsko nasilje rušenjem tradicionalne zajedničke svjetkovine građana muslimanske, pravoslavne i rimokatoličke vjeroispovijesti iz Bara i okoline – famoznom limenom crkvicom koja je, uz pomoć helikoptera JA, na vrh Rumije 'slećela s neba'. Mnogo puta smo saopštili da odgovornost što to nasilje još traje snose i državne ustanove koje odlažu izvršenje sopstvene odluke da se ta ilegalna limena crkvica mora ukloniti", poručuju iz Fondacije.

Mitropolita, kako su kazali, žalosti i činjenica da  je  Fondacija "Sveti Petar Cetinjski" svojom kapitalnom Monografijom o Svetom Vladimiru Dukljanskom, trajno obilježila 1.000. godišnjicu crnogorske državotvornosti i desetogodišnjicu obnove crnogorske državne nezavisnosti. 

"Očekujemo da se plehana crkvica sa Rumije dislocira i da se obnovi vjekovni običaj trokonfesionalnog iznošenja Krsta Svetog Vladimira na  Svetu planinu Rumiju, da se usvoji Zakon o vjerskim slobodama u Crnoj Gori, da se pravoslavni vjerski objekti, koji su bili svojina Kraljevine Crne Gore, vrate u vlasništvo države, da se zabrani devastacija crkvenih objekata i da se Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi obezbijedi istorijski zaslužen, pravedan status", navode u Fondaciju.