MITRIĆ

Za lustraciju isključivo "politička" sankcija

Zakon o lustraciji, ukoliko bude predložen, može imati isključivo tzv. "političku" sankciju, koja je u zabrani obavljanja visokih političkih i državnih funkcija, smatra profesor u penziji i bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić.

"Po Ustavu, zabranjena je retroaktivna primjena zakona, osim izuzetno, pod određenim uslovima, a zanimljivo pravno pitanje je i da li bi se ovaj zakon odnosio na sadašnje nosioce visokih funkcija", kazao je za Pobjedu prof. dr Blagota Mitrić.

Lustracija je utvrđivanje odgovornosti za kršenje ljudskih prava u prošlosti, postupak kojim se iz političkog života isključuju kompromitovani predstavnici stare vlasti. Nova parlamentarna većina najavila je da će među prvim njenim potezima biti predlaganje zakona o lustraciji.

To je i premijer Zdravko Krivokapić najavio predstavljajući ekspoze u parlamentu. Za usvajanje takvog akta potrebna je prosta većina, odnosno 41 poslanik, ali za sada takav akt nije procesuiran Skupštini.

Ustavni osnov

"Ustav Crne Gore u članu 16 propisuje da se zakonom, u skladu sa Ustavom uređuje ostvarivanje ljudskih prava i sloboda, način osnivanja organa vlasti i druga pitanja od interesa za Crnu Goru, i tu bi se mogao naći ustavno-pravni osnov za eventualno donošenje ovog zakona", ocijenio je Mitrić.

On podsjeća da se pravna država, kao aksiom ograničavanja apsolutističke vlasti, javila u njemačkoj pravnoj misli početkom 20 vijeka, a u isto vrijeme, kako je kazao, u Engleskoj je izgrađen pravni institut ,,vladavina prava“, koji je zabranjivao vršenje visokih javnih funkcija svim nosiocima tih funkcija, ako su vršili tu vlast mimo prava.

"U isto vrijeme u Francuskoj stvoren je pravni institut "ustavna država", kojim se zaustavljalo nepravno postupanje svih nosilaca tih funkcija. Otuda se u drugoj polovini 20 vijeka javila potreba za zakonsko regulisanje ove materije, pa otuda se pojavljuju prvi zakoni o lustraciji, kojim se zabranjivala mogućnost vršenja vlasti svima onima koji su se ogriješili o poštovanju prava i potčinjenosti pravu, na razne načine, u raznim okolnostima i raznim vremenskim periodima", objasnio je Mitrić.

Prema njegovim riječima, kada je u pitanju najavljeni zakon, postavlja se nekoliko prethodih pitanja.

"To je, po meni, prije i iznad svega - da li se ovim zakonom mogu propisivati krivične sankcije, vrijeme njegovog stupanja na snagu, i, s tim u vezi, mogućnost njegovog retroaktivnog dejstva. Po mom sudu, ovaj zakon može imati isključivo tzv. ,,političku“ sankciju - u zabrani obavljanja visokih političkih i državnih funkcija. Drugo, po Ustavu, zabranjena je retroaktivna primjena zakona, osim izuzetno, pod određenim uslovima. Što se tiče retroaktivnosti, mislim da bi izuzetno mogla biti prihvaćena od zakonodavca, jer u protivnom ovaj zakon bi izgubio svoju svrhu i smisao, pošto bi njegovo važenje de lege ferenda onemogućilo utvrđivanje osnovnih pravnih premisa i postulata ovog zakona, a to je da se utvrdi ko je, riječju, grešan bio u obavljanju visokih funkcija. Naravno, da bi se moralo utvrditi tačno vrijeme njegovog retroaktivnog dejstva", kazao je Mitrić.

Istakao je da bi se o ustavnosti zakona moglo razgovarati tek nakon usvajanja tog akta.

"Da li bi ovaj zakon bio protivan članu 45 Ustava, koji propisuje da pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore, koji je navršio 18 godina i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori? Ovo je ustvari jedno hipotetičko pitanje, jer o njegovoj ustavnosti bi se mogli donositi stavovi i sudovi nakon njegovog donošenja", kaže Mitrić.

Dodao je da se postavlja "još jedno zanimljivo pravno pitanje".

"Da li bi se ovaj zakon odnosio i na sadašnje nosioce visokih funkcija, jer i oni, iako su bili opozicija cijelog svog postojanja, obavljali su svoje političke i zakonodavne funkcije", kazao je Mitrić.

Upozorio je da je riječ o složenoj pravnoj materiji, koju bi trebalo da, kako je istakao, rade istaknuti pravni stručnjaci, sa velikim iskustvom u tumačenju prava.

Zemlje regiona nemaju zakone koji definišu sprovođenje lustracije. Ipak, takvi akti u određenim periodima bili su na snazi u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.