DRAGAN KOPRIVICA, CDT

Hitno riješiti probleme u vezi sa izborima

Država mora hitno da počne da rješava probleme u vezi sa izborima jer se, u suprotnom, na predstojećim lokalnim mogu desiti scenariji koje niko ne priželjkuje, upozorio je izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica.

U toj nevladinoj organizaciji, kako je rekao, smatraju da je krajnje vrijeme da državni organi, energično i odlučno počnu rješavanje problema vezanih za izbore i krenu u ozbiljnu akciju vraćanja povjerenja u izborni proces.

"Ukoliko se nastavi ignorisanjem problema, ukoliko izostane koordinisana akcija policije, tužilaštva, Ministartsva unutrašnjih poslova, Državne izborne komisije, ali i Skupštine Crne Gore na predstojećim lokalnim izborima se mogu desiti scenariji koje niko dobronamjeran ne priželjkuje", rekao je Koprivica agenciji MINA.

Koprivica smatra da je iluzorno očekivati da je ogromno nepovjerenje u izborne procese (čak 47 odsto građana Crne Gore) moguće svesti na usvajanje ili neusvajanje nekog amandmana, bez političke odluke za stvaranje stvarnog povjerenja, a onda i konkretne akcije, efikasne istrage i koordinaciju svih državnih organa.

"Ukoliko se materijali koje je sadašnja vlast u Beranama dostavila javnosti i državnim organima do kraja ne ispitaju i nedvosmisleno se ne utvrdi šta oni zapravo znače, ukoliko unutrašnja kontrola MUP-a precizno ne utvrdi kako je policija postupala u toku izbornog dana u, ali i da li je bilo nasilnog oduzimanja novca i dokumenata, na narednim izborima može doći do zaista neželjenih situacija", upozorio je Koprivica.

On smatra da Crna Gora mora pokazati da je sposobna da bude i pravna država jer u suprotnom kreira ambijent nesigurnosti koji je nespojiv sa fer izborima.

Koprivica je kazao da Skupština Crne Gore ima legitimitet da inicira rješavanje izbornih problema, ali i koordinaciju sa drugim institucijama.

"Ona, prije svega, mora iskoristiti zakonsku mogućnost i osnovati komisiju za praćenje primjene Zakona o biračkom spisku i u saradnji sa MUP-om i lokalnim organima riješiti sve nedoumice koje su se pojavile vezane za kvalitet podataka u biračkom spisku", smatra Koprivica.

Prema njegovim riječima, taj proces mora biti otvoren i dati priliku nevladinim organizacijama, ali i široj javnosti da se uvjere u stvarni kvalitet podataka u biračkom spisku.

Zakon pogodio suštinu

Koprivica je ocijenio da je novi Zakon o finansiranju partija pogodio suštinu, naročito u onim djelovima koji povećavaju transparentnost trošenja novca za socijalna davanja.

On je istakao da su istraživanja CDT-a pokazala da socijalna davanja značajno rastu u godinama izbora i da postoji značajna mogućnost zloupotreba.

"Ovo se naročito odnosi na jednokratne socijalne pomoći sa kojima je najlakše manipulisati. Ipak, taj tekst ima organičenja, prije svega što će državni organi, u sadašnjim kapacitetima, a naročito DIK, teško ispuniti veoma ambiciozno postavljene obaveze, pa postoji opasnost da zakon ostane 'mrtvo slovo na papiru'", rekao je Koprivica.

On smatra da je propust napravljen i nespretnom definicijom zabrane državnim i javnim funkcionerima da u toku radnog vremena učestvuju u kampanji, jer su javni funkcioneri i poslanici koji se profesionalno bave politikom.

"Uskratiti pravo poslaniku da se bavi politikom zvuči zaista apsurdno. Takođe partije su, u želji, da povećaju sopstveni standard, uvele neke obaveze institucijama koje nijesu u njihovoj nadležnosti. U toku je postupak pred Ustavnim sudom, očekujemo blagovremenu i jasnu odluku", kazao je Koprivica.

Problem afirmativne akcije kreiran 2011.

Prema njegovim riječima, problem afirmativne akcije na lokalnom nivou je kreiran 2011. godine, u "tipično crnogorskom maniru" kratkoročnog rješavanja komplikovanih pitanja.

Koprivica je ocijenio da za to odgovornost snose sve partije jer su konsenzusom i kreirale problem.

On je rekao da je pravo na zastupljenost manjina na lokalnom nivou ustavno i nesporno,ali da problem nastaje kad amandmanom na izborni zakon želite uraditi ono što nije urađeno Ustavom niti drugim propisima koji tretiraju prava manjina.

"Kad pokušate definisati ko su manjinski narodi. Kad izbornim pravilima određujete ko je manjina, a ko nije, otvara se veliki broj pitanja. I to je ono što amandman čini neprihvatljivim", kazao je Korpivica.

U CDT-u, kako je naveo, smatraju da ta problem mora biti riješen na drugi način, sistemski.

"Ovo ne smije predmet kratkoročnog političkog interesa već dugoročnog i održivog uklapanja prava manjina u koncept građanske države", zaključio je Koprivica.