K. J.

bez podrške odbora

Dopuna Zakona o Ustavnom sudu nije u skladu sa Ustavom

Završena je sjednica Zakonodavnog odbora. Veći dio sjednice obilježila je rasprava o predlogu zakona o dopuni Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, za koji je na kraju utvrđeno da nije u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom. Dopunom je traženo da se sudijama Ustavnog suda omogući da rade do momenta dok ne napune 67 godina.

Na pitanje predsjednice Odbora Maje Vukićević da li je predlog Zakona u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom nije bilo glasova za, troje poslanika DPS-a je bilo protiv a petoro je bilo uzdržanih dok se jedan poslanik nije izjasnio.

"Ako Skupština odluči da se nađe na dnevnom redu potrebno je da se izjasnimo o većini potrebnoj za donošenje predloga zakona, a saglasni smo da bude apsolutna većina za tako nešto", kazala je Vukićević.

Poslanici su na početku sjednice raspravljali da li da se uopšte govori o predlogu zakona o dopuni Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, koji su podnijeli poslanici Slaven Radunović, Vladislav Bojović, Nikola Camaj, Bogdan Božović i Vasilije Čarapić.

Uprkos tome što je opozicija tražila da se to pitanje makne sa dnevnog reda današnje sjednice oni su o njemu raspravljali.

Iz Demokratske partije socijalista zatražili su da se ukloni ova tačka dnevnog reda jer, kako smatraju, njome se podriva Ustav naše države.

"Tražimo da se to povuče jer se podriva ustavno - pravni poredak Crne Gore i žele se ugroziti IBAR i naš evropski put. Ako ste pratili izlaganje Andreja Miilovića na plenumu, onda ste vidjeli da je i on to tražio i da je na tom fonu", obrazložio je Oskar Huter (DPS).

Predsjednica tog tijela, Maja Vukićević (DNP) rekla je da Milović jeste tražio da se granica za penzionisanje poveća, ali da se i taj Zakon promijeni, te da je upozorio da treba dobiti pozitivno mišljenje iz Brisela.

"Ali podnijet je amandman i to bi trebalo da se na taj način ispravi. Nećemo ugroziti IBAR i vjerujem da ćemo u junu dobiti završna mjerila", rekal je Vukićević.

Zoja Bojanić Lalović (DPS) saglasila se sa svojim partijskim kolegom, rekavši da se na ovaj način "dopisuje Ustav" i da se ne pristupa sistemski ovom pitanju.

"Jesmo da se prestranak funckije javnim funkcionerima riješi ali da se to uradi sistemski. Ovako ćemo imati sudije Ustavnog suda koji idu u penziju sa 65 i 67 godina", obrazložla je ona.

Slaven Radunović (ZBCG) kaže da Ustavni sud nije dio trodjelne podjele vlasti te da i rješenja za njega mogu da budu posebna.

"Došli smo u situaciju da u momentu kad dobijemo IBAR ostajemo bez sudije, onda se u skoro nemogućoj situaciji dogovorimo oko njegovog naslednika. Mora se nešto promijeniti, ne može da ostane kumulativni uslov ali to je pitanje riješeno i regovaće se na Zakonu da se to ispravi. Ustav kaže penzionisanje u skladu sa zakonom i biće i sad. Ne propisuje se Ustavom sa koliko godina se ide u penziju", istakao je Radunović.

I Darko Dragović je na fonu da ne treba povlačiti ovu tačku dnevnog reda, pa je predlog DPS-a odbijen sa pet glasova za, jednim uzdržanim i tri protiv.

Prva tačka dnevnog reda - predlog zakona o dopunama Zakona o hitnoj medicinskoj pomoći, koji su podnijeli poslanici Milan Knežević, Maja Vukićević, Milun Zogović i Vladislav Bojović, prihvaćena je jednoglasno. 

Poslnici su bili saglasni da Opština Zeta treba i mora da ima jedinicu za Hitnu medicinsku pomoć. 

O odlasku u penziju sa 67 godina 

Govoreći o predlogu zakona o dopuni Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, koji su podnijeli poslanici Slaven Radunović, Vladislav Bojović, Nikola Camaj, Bogdan Božović i Vasilije Čarapić, Radunović je pojasnio da se o tom predlogu Zakona priča dugo i rekao da traže da se sudijama Ustavnog suda omogući da sude do 67 godine.

"Za to je više razloga, jedan je taj da ne ostanemo u delikatnom momentu bez sudije Ustavnog suda i opet budemo nekompletni i da iskoristimo ljude sa iskustvom. Ima toliko nagomilanih predmeta da je neprihvatljivo smanjenje broja sudija. Nijesu dio klasične podjele vlasti i ne treba da ih upoređujemo sa ostalim sudskim organima", kazao je Radunović.

Kaže kako im je cilj da ljudi sa profesionalnim iskustvom budu tu kad se budu donosile bitne odluke te da njihov predlog može da poboljša rad Ustavnog suda.

"Kod nas je po Zakonu o javnim službenicima i namješenicima ljudima određeno da rade do 67 godine pa ne vidim zašto ne i sudijama. Nakon što amandman bude usvojen biće i manje ljudi koji pokazuju otpor ka tome", istakao je Radunović.

Huter je rekao da su protiv jer se krši Ustav.

"Ne može se Ustav dopisivati zakonom i to je ključna stvar. Ne možemo ovako praviti intervencije. Parlamentarna većina se ponaša šarlatanski i neozbiljno. Idete na to da se obesmisli Ustav i sama država. Mada ne čudi kada imamo predsjednika Skupštine koji ima dvojno državljanstvo, a to drugo je stekao nakon 2007. godine", naveo je Huter.

Upitao je da li će neko snositi odgovornost ukoliko se desi da se Ustavni sud ocijeni nesutavnost ovakvog zakona.

"Evo ni ministar Milović nije znao za ove amandmane i upoznaće se nakon nas sa tim ali trebalo bi da ispunimo IBAR i da bi bilo značajno da imamo stav Evropske komisije i Venecijanske komisije. Ovako je zakon diskriminatoran", kaže Huter.

Zoja Bojanić Lalović rekla je da je naišla na tumačenje i dileme stručne javnosti i pozvala se na izjavu Moma Koprivice (Demokrate) kada je rekao da se Ustav ne dopisuje zakonom i da su Ustavom propisani uslovi o prestanku funckije sudija te da nema mjesta uređivanju tih uslova zakonom.