- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Svijet
06. 03. 2024.
11:39 >> 11:42
Čitaj mi:
INFEKCIJA SE ŠIRI
SZO: Papagajska groznica odnijela pet života u Evropi
Psitakoza, bakterijska infekcija poznata i kao papagajska groznica, proširila se u više evropskih država, saopštila je u utorak Svjetska zdravstvena organizacija. Bolest je u ovom talasu odnijela pet života.
Izbijanje zaraze je prijavljeno 2023. godine, a širenje bolesti se nastavilo i ove godine. Do sada je prijavljena smrt petoro ljudi zbog papagajske groznice.
Psitakozu izaziva bakterija iz porodice hlamidija, čiji domaćin su različite domaće i divlje vrste ptica. Inficirane ptice ne moraju da izgledaju bolesno, ali prenose bakteriju putem izmeta ili disanjem.
Najčešći način na koji se ljudi zaraze je udisanjem prašine u kojoj se nalaze inficirani ptičji sekreti, navodi američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti. Ljudi se mogu razboljeti i ako ih ptica ugrize ili putem kontakta kljuna i usta. Bakterija se ne može prenijeti konzumiranjem zaraženog mesa.
Prenos s čovjeka na čovjeka je moguć, ali izuzetno rijedak, pokazala je studija. U većini nedavnih slučajeva, ljudi su bili izloženi domaćim ili divljim pticama, koje su bile zaražene, naveo je SZO.
Većina ljudi koja se zarazila papagajskom groznicom imala je blage simptome bolesti, koji počinju pet do 14 dana od izlaganja izvoru zaraze. Simptomi uključuju glavobolju, bolove u mišićima, suv kašalj, povišenu temperturu i groznicu. Bolest se liječi antibioticima i veoma rijetko je smrtonosna za ljude.
Austrija je 2023. godine prijavila 14 slučajeva, i još četiri ove godine. Slučajevi su nepovezani, a niko od zaraženih nije putovao u inostranstvo, niti bio u kontaktu s divljim pticama.
U Danskoj obično bude između 15 do 30 slučajeva godišnje, a većina zaraženih su hobisti koji gaje golubove i treniraju ih za trke. Ova zemlja je do 27. februara prijavila 23 slučaja, ali zdravstveni zvaničnici vjeruju da ih je mnogo više.
Od svih slučajeva u Danskoj 17 ljudi je hospitalizovano, 15 je imalo upalu pluća i četvoro je preminulo.
Najmanje jedna osoba u Danskoj se zarazila preko kućnog ljubimca. Od 15 preostalih slučajeva, 12 je reklo da su imali kontakt s pticama u prirodi koje su hranili. U tri slučaja, pacijenti nisu mogli da se sjete bilo kakvog kontakta s pticama.
Njemačka je prijavila 14 slučajeva papagajske groznice 2023. godine, a ove godine još pet. Skoro svi su imali upalu pluća, a 16 ih je hospitalizovano.
Od 19 slučajeva u Njemačkoj, petoro je bilo u kontaktu sa bolesnim kućnim ljubimcima ili živinom u domaćinstvima.
Švedska bilježi povećan broj slučajeva papagajske groznice od 2017. godine. Ista situacija je i u Holandiji, gdje su svi zaraženi hospitalizovani, a jedna osoba je preminula.
SZO je naveo da nastavlja da prati epidemiju, a ljudima u pogođenim zemljama koji su u kontaktu s pticama i živinom se savjetuje da vode računa o higijeni ruku. SZO ističe da oni koji čuvaju ptice kao kućne ljubimce treba da se postaraju da kavezi budu čisti i da ne budu pretrpani životinjama.
Коментари0
Остави коментар