B.B. [ N1 ]

POLITIKO PIŠE

Evropski vojnici daju otkaze, članice EU uvode mjere u pokušaju da ih zadrže

Više se ne radi toliko o regrutovanju novih vojnika u evropskim državama - koliko o ubeđivanju postojećih da ne daju otkaze, navodi Politiko (Politico).

Ove nedjelje, francuski ministar oružanih snaga Sebastijen Lekornu predstavio je plan kojim želi da podstakne vojnike da „ne skidaju uniformu“, navodi Politiko.

Plan je objavljen samo nekoliko dana nakon što je njemačkom parlamentu podnijet godišnji izvještaj koji je pokazao da je 2023. godine oko 1.537 vojnika napustilo Bundesver, čime je njihov broj smanjen na 181.514 pripadnika.

"Ti razgovori sada postoje u svim prijestonicama, u svim demokratijama koje imaju profesionalne vojske. Na sastancima NATO-a možemo razgovarati o opremi, ali sada govorimo i o … tome da vojnike zadržimo“, rekao je Lekornu u ponedjeljak, pominjući Ujedinjeno Кraljevstvo i Sjedinjene Države.

Dok se Evropa ponovo naoružava kao reakcija na rat u Ukrajini, zemlje poput Hrvatske razmišljaju o vraćanju vojnog roka, navodi Politko.

Druge, poput Danske, planiraju da vojni rok prošire i na žene.

Njemačka je ukinula obavezni vojni rok 2011. godine, ali sa mnogima koji su otišli bez službe, obnovljena je diskusija o ponovnom uvođenju neke vrste nacionalnog sistema služenja.

Za zemlje koje se oslanjaju na profesionalne vojske, izazov je da red u oružanim snagama učine privlačnima — nešto što je teško učiniti u vremenima niske nezaposlenosti, žestoke konkurencije iz privatnog sektora i široko rasprostranjenih mogućnosti rada na daljinu.

Nije stvar samo u novcu

U Francuskoj, vojna lica ostaju u oružanim snagama u prosjeku godinu dana manje nego što su to radila ranije.

U Ujedinjenom Кraljevstvu, postoji godišnji manjak od 1.100 vojnika – što je ekvivalent dva pješadijska bataljona – iako je vlada za regrutovanje unajmila privatnu firmi Capita.

Novac jeste važan faktor, navodi Politiko.

Jedna od vodećih mjera francuskog plana jesu bonusi kojim će današnjim vojnicima sjutra penzije biti veće. Povećavaju se i plate.

Ali kao problem ostaje hronični prekovremeni rad, višemjesečna odsustva od kuće i to što su mnogi vojnici na kraju ne iskoriste vrijeme koje po zakonu imaju za oporavak.

„Pitanje nije regrutovanje već zadržavanje, moramo da zadržimo i porodice“, rekla je admiral Liza Franšeti, šef pomorskih operacija američke mornarice, na konferenciji u Parizu ranije ove godine.

U Poljskoj je nova vlada ranije ove godine najavila povećanje plata za oko 20 odsto u nastojanju da zadrži vojnike.

Minimalna mjesečna plata porasla je sa 4.960 zlota (1.150 eura) na 6.000 zlota (1.390 eura).

Кao odgovor na rastuću prijetnju iz Rusije, poljska vojska je porasla sa 95.000 vojnika u 2015. na 215.000 ove godine.

Francuski plan uključuje pomoć u pronalaženju smještaja, pristupu zdravstvenoj zaštiti i brizi o djeci. Parovi koji oboje rade u ministarstvu oružanih snaga, čak i ako je jedan civil, u slučaju transfera neće biti razdvajani.

„Radije bih smanjio regrutiranje i poboljšao zadržavanje vojnika, nego se upustio u masovnu regrutaciju u kojoj broj ljudi koji na kraju i ostanu u vojsci stalno opada“, rekao je Lekornu.

U Njemačkoj vraćanje nekog oblika regrutacije jedan od načina da se stvari preokrenu

U Njemačkoj, kao dio napora za jačanje nacionalne odbrane, vlada želi da poveća broj svojih oružanih snaga na 203.000 do ranih 2030-ih — ali regrutacija polako raste.

Specijalna komesarka Bundestaga za oružane snage Eva Hogl rekla je da je vraćanje nekog oblika regrutacije jedan od načina da se stvari preokrenu, ali da svi potencijali nisu još iskorišćeni.

Zakoni usvojeni prošle godine imaju za cilj da uslove učini privlačnijima, uključujući veću podršku za brigu o djeci i povećanje penzija.

Ne postoje samo problemi sa radnim vremenom, već i sa osnovnom infrastrukturom.

„Кada posjetim trupe, više ne čujem da nedostaju šlemovi i zaštitni prsluci — već ormarići“, napisala je Hogl u godišnjem izvještaju.

Prema njoj, popravljanje kasarni i vojnih objekata koštaće oko 50 milijardi eura — što je ekvivalentno polovini ukupnog specijalnog fonda koji je vlada namijenila za povećanje svojih vojnih snaga nakon invazije Rusije na Ukrajinu prije dvije godine.