Danijel Garić

STAV

Ovo nas nije "snaodilo"!

Kaže poznati meteorolog iz Beograda da su se superćelijske oluje dešavale i da će se dešavati, ali sad imamo interenet i društvene mreže, pa se informacije brzo prenose.

Пише: Danijel Garić Види све колумне

Piše: Danijel Garić

Imamo, međutim i kolektivno pamćenje. Imamo đeda od 90 ljeta koji tvrdi da mu je otac još kad mu je išao na vojnu zakletvu u Varaždin tvrdio da za njegova života nije doživio takvu oluju kao tog dana. A, to je, veli Radoje, “povjetarac za ove smute što nas sad snaode”.

E, pa, ovo nas je baš snašlo. Ne prođe mjesec da se ne desi neka brutalna klimatska katastrofa. Preko 60 stepeni u Pakistanu prošlog marta je ubijalo hiljade dnevno, a onda su poplave ostavile bez krova nad glavom 30 miliona ljudi sa površine dvije bivše Jugoslavije. Na Grenlandu se malo nakon toga odvalio komad leda veličine tri bivše Jugoslavije i proputovao svjetskim morima, topeći se. Dok su Italija, Fransucka, Grčka i Španija imale zajedno preko 10 temperaturnih rekorda samo jednog ljeta, u Njemačkoj su rijeke nosile sve pred sobom. U Venecueli je u bujičnom naletu nestao čitav jedan grad.

Da pomenemo samo još uragan Ian, koji je SAD koštao 120 milijardi dolara, poplave, pa suše u Kini... Slovom i brojem- bilo ih je više nego dana u godini- zborno 387 događaja koje se smatraju prirodnim katastrofama. Trajno su ugrozile 200 miliona ljudi i koštale 300 milijardi dolara. I to samo u prošloj godini. Sjećamo se pred ljeto i crvenog neba nad Njujorkom. Bilo je crveno zbog požara udaljenog 500 kilometara. Ovo nas, zaista, nije snaodilo, đede Radoje.

Nekim divnim čudom poslije skoro dvije sedmice kontinuiranih 40 stepeni u Crnoj Gori, nemamo crvenih meteo alarma. Branko Micev je najavio jedan skoro, na sreću, nije se desio. Onda su počeli da kruže mimovi. Jedan veli: “kad bi Micev otvorio pogrebne usluge, narod ne bi umira’”. Nije do Miceva. Izuzetan profesionalac samo dobija informacije sa satelita i radara, čita klimatske trendove, prati, upoređuje i zaključuje. Džaba kad trendova nema, a uređaji zbunjeni. Pogrešno postavljen zadatak je nerješiv.

Grčka pati. Podstaknuti snažnim vjetrovima i rekordnim temperaturama, požari na ostrvu Rodos zadivljujućom brzinom su se proširili od brdovite unutrašnjosti do gusto naseljene obale, ostavljajući vlastima zastrašujući zadatak evakuacije hiljada stanovnika i turista iz opasnosti.

Opet bi neki rekli, bilo je i požara i biće ih. Voda prosječne gustine neće proključati na 99 stepeni. Na 100 hoće. Jedan stepen je za naš subjektivni doživljaj neprimijetan, ali je za prirodu itekako važan. Svijet je u proseku za 1, 2 Celzijusova stepena topliji nego u predindustrijsko doba, a dodatno se zagrijava sve češćim požarima i topljenjem leda. Onda ostala područja, koja i nisu bila u prevelikom riziku postaju rizična. Uzročno- posljedično.

Uvijek nam se čini da se to dešava negdje drugdje i nekom drugom. Kako li zvuči podatak da je u Podgorici u julu i avgustu prosječno 3, 5 stepeni viša temperatura u periodu 2000- 2020, u odnosu na period 1960-2000?!

Naučne studije tvrde da je Mediteran najkritičnije mjesto za život na Zemlji. Naučnici koriste vremenski indeks požara da procijene šta utiče do samozapaljivanja vegetacije, uključujući mnoge klimatske faktore. Upravo je na Mediteranu, ovaj indeks u crvenom, kao nigdje drugdje na planeti. Zaključak je da se u budućnosti Sredozemlje suočava sa 29 dodatnih dana ekstremnih požara godišnje.

Dokoni naučnici su temlejnim istraživanjem ustanovili i da se požar u Grčkoj vjerovatno ne bi desio prije 150 godina. Odnosno, da bi šanse da se desi bile 70 odsto manje. Kažu i da su šanse da se dešavaju svake godine ovakvi i veći požari skoro 100 odsto, ukoliko dramatično ne promijenimo ponašanje kao humana civilizacija i promptno ne uradimo sve što treba da se trend zagrijavanja uspori ili stagnira.

Od 1850. do 2000. godine u Grčkoj se prosječno dešavalo desetak požarnih dana. Sada ih je prosječno 40. Povećanje vremena ekstremnih požara će se nastaviti bez veće akcije za rješavanje klimatskih promjena, a opet dokoni naučnici predviđaju da će svaki sedmi dan 2050. godine negdje u Grčkoj gorjeti.

Nerealno je očekivati da bude 40, a da se makija i nisko rastinje ne zapali. Vatru ne možemo isključiti iz naših života, na nju se moramo navići. Moramo se za nju i pripremiti.

Mimo naše volje svakodnevno nas maltretiraju kojekakvi raznim porukama. Znamo svaku promjenu cijene naddušeka, najbolju kvotu za Reala. Zna i Vlada da nam čestita ponekad nešto SMS- om punim pravopisnih grešaka. Političari nas se svako malo sjete, pa i tokom izborne tišine ili tokom izbornog dana. I u Njujorku vam SMS povremeno stigne od Vlade ili od gradonačelnika. Najčešće piše: Warnings! Pa, kaže ovako: danas će biti dva stepena toplije nego juče; ili: moguća jaka kiša: ili: stiže vam ciklon koji će donijeti jaku kišu za dva sata i 15 minuta.

Hrvatska je prije ove potonje superćelijske građane makar obavijestila. A, mi, kad već nemamo razrađene planove u adaptaciji na klimatske promjene i kad već ne znamo šta bismo i kako bismo da nas, ne daj Bože, zadesi zemljotres, poplava ili masovni požari, onda makar da pošaljemo građanima tu jednu poruku da se sami snaode. To ti nije ni pola centa po poruci na tako veliku količinu, Vlado!

Đe si, veli, danas krenuo na more, talasi su ogromni. Prvi put čujem. Upalim TV, stvarno veliki, jure spasioci kupače po plažama da ne ulaze u vodu. Zna li Vlada u autobusu put Kolašina za ovo, za Boga?! Kad smo kod autobusa, gdje baš u prvom zaštićenom području, u netaknutoj prašumi da održavaš tematsku sjednicu posvećenu turizmu, Vlado?! Nije Biogradaska gora turistička priča, već ekološka i bidiverzitetska. Tamo ste, recimo, mogli razgovarati o tome kako zaštititi to što nam je netaknute prirode ostalo od požara.

A, o turizmu ste mogli busom do Budve. Možda biste vidjeli i talase. I spasioce. I izdali neko naređenje. Kad su već skupi SMS- ovi. Pa da i spasioci počinu od jurenja naroda po plažama.

Elem, Amerikanci su priznali da su nas vanzemaljci posjetili prije 100 godina. Ovo je diplomatski rječnik bezbjednosnih službi iz kojeg možemo pročitati- tu su i sad. Ovako se javnost samo navikava na informacije koje treba da tek uslijede. Ako su zaista naumili da nas posjete, teško da će im se ovdje svidjeti. Jer, ovo kuda Zemljani idu ih gore nije "snaodilo".