Danijel Garić [ Piše: Danijel Garić ]

STAV

Igranje vatrom

Sedmicu za nama globalno je obilježio požar na Havajima. Bila je to još jedna sedmica sa slikama užasa. Turska i Sirija, Kanada, Grčka, Kina... Onda Slovenija, Hrvatska... Slike bijesne prirode koja se sveti. I koja udara iz svih raspoloživih oružja.

Пише: Danijel Garić Види све колумне

Gledali smo užasne razmjere stradanja na havajskom ostrvu Maui iz dana u dan. Spasilački timovi još uvijek pretražuju pepeo i ruševine. Već sada, sa dosadašnjim bilansom ljudskih žrtava i materijalne štete, jasno je da je požar izazvan vjetrom, koji je prošle nedelje zahvatio istorijski grad Lahaina, najsmrtonosniji u SAD- u za više od 100 godina.

Do sada je potvrđena smrt kod 120 ljudi, više od hiljadu se vode kao nestali. Proći će sedmice dok se ne pronađu i identifikuju, jer će taj proces biti spor zbog samog inenziteta i trajanja požara. Grad koji je bio prijestonica havajskog kraljevstva, sada je ugljenisana pustoš u kojoj je blizu tri hiljade objekata spaljeno do temelja zastrašujućom brzinom.

Dok spasilačke ekipe traže nove žrtve, a porodice sahranjuju ostatke, turisti hrle da vide još jednu dodatu ponudu na ovom rajskom ostrvu. Pronalaženje smještaja za preživjele je sada najveći izazov za havajske vlasti, ali mjesta ponestaje zbog bukiranih aranžmana baš na ovom ostrvu Havaja. Zato je turistička organizacija prvi put uputila zvaničan apel da se turisti klone i grada i ostatka ostrva, jer su smještajni kapaciteti neophodni za evakuaciju.

U posljednje tri rečenice sažet je sav apsurd i besmisao savremenog sistema vrijednosti. Kao i milioni fotografija crvenog Njujorka s početka ljeta zbog 500 kilometara udaljenog požara u Kanadi (čak je organizovano i nekoliko takmičarskih konkursa za najlbolju fotografiju crvenog Njujorka), i sada se hrli da se novcem kupi uživo posmatranje brutalnog ljudskog stradanja. Nije davno bilo kad su oni sa bogate istočne hemisfere držali u zoološke vrtove ove sa globalnog juga i divili se njihovoj neobičnosti, prateći im svaki pokret dok su tako zarobljeni iz kaveza zabavljali bijele ljude. Sličnost i simboličnost je slučajna...

“A fool never learns. A smart man learns from his mistakes. A wise man learns from the mistakes of others”. Budala nikad ne nauči, pametni uči na sopstvenim greškama, a mudrac na greškama drugih.

Kad su Njemci poraženi u Prvom svjetskom ratu, narednih 15 godina je nakon niza “izama” (posljednji je bio ekspresionizam) nastupio period društveno-političke i kulturne epohe nazvan “Die neue Sachlichkeit” (“Nova stvarnost” ili “Nova realnost”). Taj kopernikansi obrt u ponašanju i vrednovanju je značio fokus na običnog čovjeka i smisao postojanja. Prije sto godina Vajmarci su grandiozno zamijenili za ljudsko i skromno, životno...

Kratki život jednog mučenika, kakvim možemo opisati državnu tvorevinu Vajmarske republike (1918-1933), obilovao je umjetničkim djelima za sva vremena. Nikada u istoriji civilizacije na jednom mjestu i u tako kratkom vremenu nije bilo toliko progresa, modernosti, grotla misli i promisli, toliko pobune sinova protiv očeva. Ta pobuna se ogledala u svim sferama života, od politike, kulture, umjetnosti do svakodnevnice. Ajnštajn, Tomas Man, Breht, Gropius, Kandinski, Rajnhart, Valter Bendžamin, Štefan Cvajg platili su cijenu te pohvale razuma. Pobjegli su iz pakla koji su jasno vidjeli. Razarajuća smrt je ubrzo stigla i zbrisala razum.

Lekcija koju uporno odbijamo da naučimo i zagarantovani scenario kome ni naslov ne želimo da pročitamo je sada opet pred našim vratima. To su upravo ove, poput potonje havajske katastrofe. Nepredvidljivije kao hitlerove propagande, intenzivno destruktivne kao njegova vlast. I neuporedivo razornije i opasnije.

I na Havajima su u planu upravljanja vanrednim situacijama, objavljenom prošle godine, identifikovani cunamiji, vulkani i zemljotresi. Rizik od požara po ljudske živote opisan je kao „nizak“.

Rekordne temperature posljednjih godina, u kombinaciji sa gubitkom šuma i napuštenim poljoprivrednim zemljištem i sa zapaljivim neautohtonim travama, predstavljaju istu opasnost od požara u velikom dijelu planete. Mi smo na vrhu liste kritičnih područja. Globalno zagrijavanje je postavilo najveći izazov do sada pred nama. Ovo je era klimatske nestabilnosti, a dramatične katastrofe su moguće bukvalno svakog dana.

Samo u prvoj polovini 2023. godine, štete od prirodnih katastrofa iznose skoro 200 milijardi dolara. Prosječno su štete u posljednoj deceniji 20. vijeka iznosile 10- tak milijardi dolara. Sloveniju će dva dana poplava koštati više od crnogorskog BDP- a.

Da li se i koliko često ova tema spominje kod nas? Zašto istraživanje nedavno sprovedeno u Grčkoj pokazuje da ljudi i nakon tamošnjih požara ne vjeruju u opasnost od katastofa izazvanih klimatskim promjenama? Gdje je i kako izgleda crnogorski plan upravljanja rizicima od prirodnih hazarda i koliko je novca do sada opredijeljeno u te svrhe? Gdje bismo i šta bismo kad bi to nas ovdje zadesilo, koji su konkretno potezi države i koje su službe za to nadležne? Da li znamo kako se ponašati da se ne desi i kako se ponašati ako se desi? Jesmo li vidjeli makar jednu kampanju, bilbord, TV emisiju, naučnu konferenciju na tu temu? Kako bismo regovali kad bi država uložila pozamašan novac u nešto što će možda da se desi, koliko bi raznih google slobodoumnih kritičara osudilo takvu investiciju kao rasipanje novca?