K. J. [ RTS ]

Priča stara 3.000 godina skrivena u znaku @

Znak @ mnogi nazivaju "et" ili „manki“, na Tajvanu ga zovu „mali miš“, na ruskom „pas“, na hebrejskom „štrudla“, a na holandskom „majmunov rep“. Njegova priča, međutim, seže hiljadama godina unazad.

Ako zanemarimo simbole za valute, malo koji znak ima toliku kulturnu težinu kao @. On je neizostavni dio interneta – povezuje e-poštu, ističe korisnička imena, svakodnevno se koristi širom svijeta.

Godine 2010, Paola Antoneli, viša kustoskinja arhitekture i dizajna u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti (MoMA), uključila je znak @ u stalnu kolekciju muzeja, želeći da prikaže svakodnevne predmete koji, iako neupadljivi, nose duboku simboliku i dizajnersku vrijednost.

Kako je znak @ stekao značaj

Iako djeluje kao izrazito moderan simbol, priča o znaku @ seže daleko u prošlost. Prema Kitu Hjustonu, autoru knjige Sumnjivi likovi: Tajna istorija interpunkcije, znak @ je zapravo skraćenica, a njegovi korijeni vode do antičke Grčke.

Stari Grci koristili su glinene posude amfore za skladištenje vina, žitarica i ulja. Amfora je s vremenom postala i standardna mjera. Trgovci su često bilježili količine i cijene amfora robe, pa je razvijen simbol – „a“ sa repom – kako bi se skratilo pisanje riječi.

Najstariji poznati primjer upotrebe znaka @ datira iz 1536. godine, kada je trgovac Frančesko Lapi u pismu iz Sevilje koristio simbol da označi cijenu amfore vina. Znak se kasnije zadržao kroz istoriju jer su ga računovođe koristile za označavanje cijene po jedinici.

Pisaće mašine i poslovni jezik

Širenje pisaćih mašina u 19. vijeku, naročito u Sjedinjenim Američkim Državama, doprinijelo je trajnom prisustvu znaka @ na tastaturama. Pisaće mašine bile su ključne za efikasnost kancelarijskog rada, pa je @ postao standardan simbol u poslovnoj korespondenciji.

Ulazak u digitalnu eru

Kada su se pojavili računari, znak @ je preuzet sa tastatura pisaćih mašina. Ipak, nije imao veću funkciju – sve dok se nije pojavio Rej Tomlinson, jedan od pionira interneta.

Godine 1971, dok je radio na Arpanetu, Tomlinson je razvio sistem elektronske pošte i koristio @ da označi gdje se korisnik nalazi u mreži. Tako je poslao prvi imejl, a znak @ postao je globalni simbol digitalne komunikacije.

Različita imena širom svijeta

Kako se @ širio svijetom, dobijao je različita imena. U Italiji je „čiočola“ (puž), u Češkoj „zavinač“ (rolmops), u Rusiji „sobaka“ (pas), u Izraelu „štrudla“, u Holandiji „apenstaartje“ (majmunov rep). Na grčkom ga zovu „malo pače“, dok se u španskom jeziku koristi naziv „arroba“ – nekada mjera težine, danas i simbol inkluzivnog jezika („amig@s“ za „prijatelji/ce“).

Znak identiteta

Geri Leonidas, profesor tipografije, ističe da @ utiče i na način kako oblikujemo identitet u digitalnom prostoru. Korišćenjem ovog simbola u korisničkim imenima uklanjaju se razmaci, pravimo jedinstvene „riječi“, stvaramo sebi novi oblik – digitalno ime.

Korisnička imena postaju izraz ličnosti, identiteta, čak i emocija. Promjena tog imena može biti intimna, gotovo poput promjene stvarnog imena.

Simbol dizajna i svakodnevice

Danas, znak @ nije samo tehnički simbol. On je dio svakodnevnog jezika, digitalne kulture i dizajna. Kustoskinja Antoneli ga vidi kao dizajnerski artefakt koji nosi osjećaj otkrića i pripadnosti – simbol koji povezuje milenijume ljudske komunikacije, od antičkih amfora do savremenih mejlova.