- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
05. 11. 2018.
11:49 >> 11:26
3
CZIP O CIJEVNOJ
Odgovori iz Albanije nejasni i oprečni
Kontradiktornost u odgovorima i nepoznanice šta Albanija planira na Cijevni, dovoljan su razlog da crnogorske institucije pokrenu inicijativu za uključivanje u proces prekograničnog uticaja na životnu sredinu, shodno ESPOO konvenciji, smatraju u Centru za izučavanje i proučavanje ptica (CZIP).
Projekt menadžer CZIP Ksenija Medenica, kazala je da je prije mjesec građane Crne Gore, neprijatno iznenadila vijest da je Cijevna u gornjem toku kroz Albaniju, drastično devastirana zbog izgradnje malih hidroelektrana (mHE).
Medenica je rekla da je u Albaniji na Cijevni u toku izgradnja jedne male hidroelektrane, dok je prema nezvaničnim informacijama planirana izgradnja ukupno 14 mHE.
Prema njenim riječima, odgovori od nadležnih institucija iz susjedne Albanije, nejasni su i oprečni.
Medenica je objasnila da informacije jednih izvora impliciraju da mHE nijesu dobile neophodne dozvole, a sa druge strane crnogorskoj javnosti je saopšteno da ne postoje prekogranični uticaji i da samim tim nije bilo potrebno uključivati našu javnost.
"Kontradiktornost u odgovorima i velike nepoznanice o tome šta država Albanija tačno planira na ovoj rijeci, trebale bi biti dovoljan razlog da naše institucije pokrenu inicijativu za uključivanje u proces prekograničnog uticaja na životnu sredinu, shodno ESPOO konvenciji čije su potpisnice i Crna Gora i Albanija", navela je Medenica u izjavi dostavljenoj agenciji MINA.
Ona je rekla da je jasno da se države potpisnice ne mogu usaglasiti oko toga da li bi moglo biti značajnih negativnih posljedica preko granica i da se očekuje da Crna Gora to pitanje uputi istražnoj komisiji koja se u ovakvim slučajevima formira da neutralno sprovede javnu raspravu i saopšti u kojem stepenu će ti projekti uticati na životnu sredinu.
Medenica je ukazala da je kanjon Cijevne Emerald stanište, a time i jedan od kandidata za buduće "Natura 2000" zaštićeno područje, i da je u Crnoj Gori proglašen spomenikom prirode.
Ona smatra da posebno zabrinjava činjenica da ni nakon mjesec od saznanja da je Cijevna devastirana u gornjem toku, crnogorske nadležne institucije nijesu uradile ništa kako bi sačuvali tu rijeku zaštićenu i na nacionalnom i na međunarodnom nivou.
"Ne samo da nijesu preduzete potrebne mjere, već je građanima pokazana velika nezainteresovanost za rješavanje problema", rekla je Medenica.
Коментари3
Остави коментар